Kuvačić, Ivan, hrvatski sociolog (Gata, kraj Omiša, 12. I. 1923 – Zagreb, 20. VII. 2014). Studirao u Zagrebu, Lenjingradu i Moskvi, doktorirao u Zagrebu 1960. Na specijalizaciji u SAD-u 1960–62. Jedan od utemeljitelja studija sociologije na Sveučilištu… Nastavi čitati →
Kuvajt, država u jugozap. Aziji, uz krajnji sjeverozap. dio Perz. zaljeva; graniči s Irakom na S i SZ, te sa Saudijskom Arabijom na J; na I izlazi na Perzijski zaljev (Indij. ocean), ima 499 km morske obale.
Prirodna obilježja… Nastavi čitati →
Kuwait,arap. Al-Kuwayt,gl. grad i luka Kuvajta; 60 100 st. Smješten na juž. strani Kuvajtsko-perz. zaljeva. U okolici naftonosna polja; petrokem. ind. Uzgoj račića i bisernih školjaka u zaljevu. Jedan od najmodernijih gradova Sr. istoka i važno… Nastavi čitati →
Kuwana,grad u prefekturi Mie, otok Honshū, Japan, u delti r. Ibi, Nagara i Kiso; 111 400 st. Središte sjev. industr. zone Ise: proizvodnja metalnih mreža, tekstila, strojeva, prehr. ind. Turist. ishodište za park Suigo. Prvi se put… Nastavi čitati →
Kuyper, Abraham, niz. političar (Maassluis, 29. X. 1837 – Den Haag, 8. XI. 1920). Pastor. U Amsterdamu osnovao Slobodno kalvinističko sveučilište (1880). Kao predsj. vlade (1901–05) i prvak antirevoluc. stranke suprotstavljao se s pozicija kalvinističke… Nastavi čitati →
Kuzma i Damjan, sv., sirijski mučenici iz III. st. Braća, djelovali kao liječnici u Egeji u Ciliciji. Kao odlučne i poznate kršćane upravitelj Cilicije stavio ih je na muke. Prema legendama čudesno su izbavljeni iz muka, ali su im… Nastavi čitati →
Kuzma Praški (Kosmas), češ. kroničar (o. 1045 – Prag, 21. X. 1125). Dekan praške katedrale. Autor Češke kronike (Chronica Boemorum) u kojoj je obradio češ. povijest od najstarijeg doba do svojega vremena. Podatke je crpio iz usmene… Nastavi čitati →
Kuzmanić, Ante, hrvatski liječnik i novinar (Split, 12. VI. 1807 – Zadar, 10. XII. 1879). Radio kao liječnik u Imotskom, od 1832. predavač na Školi za primalje u Zadru. Urednik Zore dalmatinske (prvoga književnoga… Nastavi čitati →
Kuzmanović, Adalbert, hrv. dramatičar (Laćarak, kraj Hrv. Mitrovice, 1863 – Sarajevo, 28. I. 1911). Službovao u BiH i surađivao u mnogim hrv. i bos. časopisima. Autor novela i drama, ugl. iz bos. nar. života. Njegove drame izvođene… Nastavi čitati →
Kuzmanović, Vojislav, hrvatski književnik (Srpska Crnja, Banat, 1. V. 1930 – Zagreb, 2. XI. 1976). Istaknuti pisac radiodrama (Spasitelj; Jedan čovjek manje; Pet minuta života; Poruka s Mjeseca; Kucanje). Zapažene… Nastavi čitati →
Kuzmány, Karol, slovački književnik (Brezno, 16. XI. 1806 – Štubnianske /Turčianske/ Teplice, 14. VIII. 1866). Evangelički svećenik. Jedna od najistaknutijih ličnosti slovačkoga narodnog preporoda. Istaknuo se domoljubnim pjesmama i otporom mađarizaciji. Od 1836. do 1838.… Nastavi čitati →
Kuzmić, Martin, hrvatski klasični filolog i prevoditelj (Hrvatsko Selo, kraj Topuskoga, 1. IX. 1868 – Zagreb, 24. III. 1945). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio u gimnazijama u Karlovcu i Zagrebu. Bavio se grčkom filozofijom,… Nastavi čitati →
Kuzmin, Mihail Aleksejevič, rus. književnik (Jaroslavlj, 5. X. 1872 – Lenjingrad, 3. III. 1936). Istaknuti predstavnik rus. književnosti s poč. XX. st. Blizak akmeizmu, zagovarao klas. načela mjere i harmonije, a inspiraciju često tražio u… Nastavi čitati →
Kuznets, Simon Smith, američki ekonomist (Pinsk, 30. IV. 1901 – Cambridge, Massachusetts, 8. VII. 1985). Studirao ekonomiju u Harkivu od 1918, a 1922. odselio se u New York, gdje je doktorirao 1926. Profesor političke ekonomije… Nastavi čitati →
Kuznjecki ugljeni bazen (Kuzbas),jedno od najvećih ugljenosnih područja, Kemerovska oblast, juž. Sibir, Rusija. Smješten u bazenu r. Tom između Kuznjeckog Altaja i gorja Salair. Otkriven 1721. Površine 26 000 km; 725 mil. t ugljena. Tri gl. ugljena… Nastavi čitati →
Kuznjecov, Pavel Varfolomejevič, ruski slikar, grafičar i scenograf (Saratov, 17. XI. 1878 – Moskva, 21. II. 1968). Učio na slikarskoj školi u Moskvi. Među osnivačima umjetničke grupe Modra ruža. U početku pod utjecajem Cézannea i… Nastavi čitati →
kužnjak (tatula, Datura), biljni rod iz por. pomoćnica (Solanaceae); cvijet ima veliki vjenčić s produženom cijevi; list i sjemenke vrste D. stramonium sadržealkaloid hioscijamin; D. metel iz Sredozemlja (Grčka), Afrike, sr. Amerike i juž. Azije upotrebljava se u medicini (astma).
