kvantiteta (lat.) 1. Kolikoća, svojstvo veličine. 2. U lingvistici i metrici, duljina samoglasnika (rjeđe suglasnika), odn. duljina sloga. 3. Jedno od najvažnijih određenja fiz. objekata i događanja.
kvantna elektrodinamika (QED), dio elektrodinamike koji opisuje interakcije nabijenih subatomskih čestica u el. i magn. poljima, tj. u uvjetima gdje vrijede načela kvantne fizike. Razvili su je amer. fizičari Richard Feynman (Feynmanovi dijagrami) i Julian Schwingler te jap. fizičar Sinitiro Tomonaga (1948).
kvantna kemija, teorijska grana kemije koja primjenjuje kvantnu mehaniku u objašnjenju kem. problema (npr. raspored i energije elektrona u kem. spojevima).
kvantna kromodinamika (QCD), teorija koja opisuje interakcije kvarkova, elementarnih čestica koje izgrađuju hadrone (npr. protone i neutrone). Kvarkovi međudjeluju izmjenjujući čestice nazvane gluoni koji su nosioci jake nuklearne sile i koji kvarkove drže skupa.
kvantna mehanika, primjena kvantne teorije na objašnjenje ponašanja elementarnih čestica, svojstva atoma i molekula, tj. zbivanja u mikrosvijetu. Dva su osnovna koncepta u kvantnoj mehanici: koncept čestice i koncept vala. Franc. fizičar L. de Broglie predložio je da se… Nastavi čitati →
kvantna teorija, uz teoriju relativnosti, najvažnija teorija fizike XX. stoljeća. Bavi se odnosom tvari i energije na subatomskoj razini i ponašanjem elementarnih čestica. Prema kvantnoj teoriji energija zračenja emitira se ili apsorbira u kvantima. → Max Planck predložio… Nastavi čitati →
kvantni broj, jedan od četiriju brojeva koji određuju stanje elektrona u atomu. Glavni k. b. (n) označava energetski stupanj elektrona, orbitalni k. b. (l) opisuje kutni (angularni) moment, magnetski k. b. (ml) opisuje magn. moment elektrona i… Nastavi čitati →
kvantum (lat.), iznos, količina, množina (npr. k. znanja).
Kvapil, Jaroslav, češki književnik i kazališni redatelj (Chudenice, 25. IX. 1868 – Prag 10. I. 1950). Kao redatelj pod snažnim utjecajem impresionizma. Dugotrajnim djelovanjem obilježio češki kazališni život svojega vremena. Pisao pjesme (Zvijezde padalice;… Nastavi čitati →
Kvaran, Einar Hjörleifsson, islandski književnik (Vallanes, 6. XII. 1859 – Reykjavik, 21. V. 1938). Jedan od utemeljitelja moderne islandske proze. Osim kao pripovjedač, istaknuo se i kao dramatičar i pjesnik. Neka njegova ostvarenja pod utjecajem… Nastavi čitati →
kvarc-monzonit → adamelit
kvarcit, metamorfna stijena izgrađena od kremena (kvarca) karakteristične šivane strukture (zadiranje zrna kremena jedna u druge). Rabi se u industriji stakla i građevinarstva.
kvark (engl.), elementarna čestica koja je osnovna sastavnica hadrona (bariona kao što su proton i neutron, te mezona). Ne postoje slobodni kvarkovi nego samo u kombinacijama. Amer. fizičari Murray Gell-Mann i George Zweig predložili su (1964) da su hadroni sastavljeni… Nastavi čitati →
Kvarner, dio Jadranskoga mora između istarske i vinodolsko-velebitske obale. Otočnim nizovima (Cres–Lošinj i Krk–Rab–Pag) podijeljen na → Riječki zaljev, → Kvarnerić, → Velebitski kanal, Vinodolski kanal i Kvarner u užem smislu. Potonji se… Nastavi čitati →
Kvarnerić, dio Kvarnera između otočnoga niza Cres–Lošinj na zapadu i otočnoga niza Krk–Rab–Pag na istoku. Dug oko 60 km, širok do 25 km, a dubok do 95 m. Srednjim vratima na sjeveru povezan s Riječkim zaljevom; na jugu otvoren… Nastavi čitati →
kvart (lat.) 1. Gradska četvrt. 2. Format papira, knjige, dobiven dvostrukim presavijanjem (četvrtina arka), prosj. visine 20–25 cm; označuje se sa 4°.
kvarta (lat.) glazb Interval od 4 dijatonska stupnja između intonativne visine dvaju tonova. Može biti čista (2 cijela i 1 polustupanj, titrajni omjer 4:3), kromatskom promjenom jednog od vanj. tonova postaje umanjena (1 cijeli i 2 polustupnja) ili povećana (3… Nastavi čitati →
kvartal (lat. preko njem.), četvrtina godine, tromjesečje, razdoblje od triju mjeseca.
kvartar (prema lat.), mlađi dio kenozoika, uključuje pleistocen i holocen, obuhvaća posljednja 2 mil. g. Za k. je važan razvoj čovjeka i oledbe (glacijali).
kvartet (talijanski: quartetto od latinskoga: quartus četvrti) 1. Komorni vokalni ili instrumentalni sastav od 4 izvođača. Prema sastavu može biti pjevački (muški, ženski, mješoviti), gudački, puhački (duhački), klavirski (ako je jedan od instrumenata klavir) i sl. 2. Skladba namijenjena nekom od kvartetskih sastava.
