skaj (njem.), umjetna koža dobivena kao mješavina polivinilklorida, poliuretana i pjenastih umjetnih masa. Upotrebljava se u ind. obuće i tekstila, za tapeciranje namještaja i sl.
skakaonica 1. U skijanju, objekt za izvođenje skijaških skokova i letova. Sastoji se od zaletišta, mosta (odskočišta), doskočišta, prijelaznice i isteka. Plavom linijom označava se kritična točka, odn. daljina do koje se pod normalnim uvjetima može sigurno skakati. Uza s.… Nastavi čitati →
skakavci, kukci koji zajedno sa šturcima pripadaju redu ravnokrilaša (Orthoptera). Obuhvaćaju više od 20 000 vrsta iz 28 porodica, a rasprostranjeni su u svim dijelovima svijeta, osim onih najhladnijih. Tijelo je srednje veliko do veliko. Usni organi su… Nastavi čitati →
skalar, veličina koja je potpuno određena jednim podatkom (brojem), tj. iznosom, ali nema smjera, za razliku od vektora. Primjeri skalarnih veličina su površina, obujam, masa, temperatura. Realni brojevi su skalarne veličine, a danas se i kompleksni brojevi smatraju skalarima… Nastavi čitati →
skalarni produkt (umnožak), jedna od operacija među vektorskim veličinama, tj. množenje vektora koje je definirano umnoškom iznosa vektora i kosinusa kuta između vektora. Skalarni produkt dvaju vektora je nula ako je bilo koji vektor nul-vektor ili ako su vektori… Nastavi čitati →
skald (staronordijski), naziv za pjesnike na starom norv. dvoru, ugl. za Islanđane, koji su pjevali o životu i djelima kraljeva i poglavica, a poslije – pod utjecajem kršćanstva – nastaje i relig. skaldička poezija (do XIII st. prenošena usmenom predajom).… Nastavi čitati →
Skalić, Pavao (latinizirano Paulus Scalichius), hrv. humanist i polihistor (Zagreb, 1534 – Gdańsk, 1575). Studirao i doktorirao filozofiju u Beču i teologiju u Bologni. Predavao na Sveučilištu u Tübingenu. Proživio vrlo buran i kontroverzan život po eur. dvorovima. Na lat.… Nastavi čitati →
skalp (lat.), anatomsko područje na glavi, sprijeda ograničeno licem, a bočno i straga vratom. Prekriva svod lubanje, a pokriven je kosom.
skalpel (lat.), vrlo oštar nož koji se rabi u medicini, raznim obrtima, kiparstvu i rezbarstvu. Kirurški s. izrađuje se u raznim veličinama i oblicima ovisno o tkivu i dijelu tijela na kojem se primjenjuje. Može biti načinjen u jednom komadu… Nastavi čitati →
skalpiranje (prema engl. scalp), skidanje kože s kosom s glave neprijatelja. Poznato još u Skita, galskih i sibirskih plemena (Ostjaka, Samojeda i dr.), plemena Naga u Indiji i amer. Indijanaca (isprva kod Šošona, Irokeza i Maskota, u XVII. i… Nastavi čitati →
Skamandar, po grč. mitu, bog istoimene rijeke u Troadi. Otac Teukra, najstarijega mitskoga kralja u Troadi, nastojao štititi Trojance, svoje potomke. Borio se protiv Ahileja, kojemu je bog Hefest pomagao svojom vatrom. Prema Homerovu opisu rijeke Skamandar (danas tur.… Nastavi čitati →
Skanda, u brahmanizmu, bog rata, sin boga Śive i božice Parvati; naziva se i štuje još pod imenima: Kārttikeya, Kumara ili, u juž. Indiji, Subramanya, i poistovjećuje se s Muruganom, velikim domaćim bogom Tamila. Najčešće se likovno prikazuje u… Nastavi čitati →
skandij (lat. scandium), znak Sc, kem. element III-B skupine s rednim brojem 21 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 44,96. Rijedak sjajni metal, kemijski srodan aluminiju, s talištem na 1540 °C i vrelištem na 2850 °C. Izolirao ga je… Nastavi čitati →
skandinavistika, grana filologije koja istražuje skandinavske jezike i književnosti. Pojam obuhvaća i studij skandinavskih jezika. Njezini istraživači i učitelji nazivaju se skandinavisti.
skandinavski jezici, više jezika sjevernogermanske skupine indoeuropskih jezika kojima se govori na Skandinavskom poluotoku (švedski, norveški), Islandu (islandski), Ferojskim otocima (ferojski), u Danskoj (danski) i u nekim dijelovima Finske (švedski). Nazivaju ih i nordijskim jezicima.
Skandinavski poluotok ili Skandinavija, veliki poluotok na S Europe; o. 773 500 km2, u smjeru S–J dug o. 1900 km, širok 400–800 km. Okružuju ga na S Barentsovo more (Sjev. ledeno more), na I Botnički zaljev i… Nastavi čitati →
