slatkovodna fauna, skupni naziv za sve životinje koje nastanjuju kopnene vode, tekućice i stajaćice. Slatke ili kopnene vode u odnosu na more bogatije su kisikom, siromašnije solima, a kolebanja temp. i kem. sastava veća su i brža nego u… Nastavi čitati →
Slavac (Slavić), hrv. kralj (o. 1090). Zabilježen u Supetarskom kartularu (napisanom o. 1105). Stariji povjesničari poistovjećivali su ga s prethodnikom kralja Zvonimira, kojega su zarobili Normani. Kasnija istraživanja pokazala su da je S. vladao poslije Zvonimira, ali je sporno… Nastavi čitati →
Slavata z Chlumu a Košumberka, Vilém, češki plemić (Čestín, kraj Kutné Hore, 1. XII. 1572 – Beč, 11. I. 1652). Protestant, prešao na katoličku vjeru. Češki protestanti bacili su ga kroz prozor gradske vijećnice u Pragu (1618) i teško… Nastavi čitati →
Slavejkov, Petko Račev, bug. pjesnik (Veliko Trnovo, 17. XI. 1827 – Sofija, 1. VII. 1895). Učitelj, folklorist, sastavljač pjesmarica i kalendara. Istaknuta ličnost bug. nar. preporoda. Prevoditelj Biblije i rus. pjesnika (A. S. Puškin, A. V. Koljcov i dr.).
Slaveni, indoeuropski narodi koji govore srodnim slav. jezicima. Nastanjeni u Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Bugarskoj, djelomice u Njemačkoj, Mađarskoj, Austriji, Rumunjskoj, Grčkoj, te kao iseljenici u prekomorskim zemljama.… Nastavi čitati →
slavenofili, pristaše ideologije slavenofilstva, koja se razvila u Rusiji u prvoj polovini XIX. stoljeća. Zauzimali su se za društvene i gospodarske reforme (ukidanje kmetstva) i istodobno isticali teoriju o zasebnom (“samobitnom”) povijesnom razvoju Rusije. Neskloni stečevinama zapadnoeuropske uljudbe. Zagovornici… Nastavi čitati →
slavenoserbski jezik, umjetni knjiž. jezik stvoren u srp. književnosti u drugoj pol. XVIII. st. pod utjecajem ruskoslavenskog. Iako se javljaju i pokušaji pisanja na nar. jeziku (Z. Orfelin, D. Obradović) držalo se da je staroslav. “pravi” srp. jezik, a… Nastavi čitati →
slavenska mitologija i religija, pretkršć. politeistička religija starih Slavena, pripada krugu indoeur. religija i mitologija. Nastala je o. ←2000. i trajala je do potpune kristijanizacije slav. naroda (VIII–XIII. st.). Božanski likovi u toj religiji nisu prave osobe i njihova… Nastavi čitati →
slavenski jezici, skupina unutar indoeuropske jezične porodice; genetskolingvistički pojam (po srodstvu). Danas se slavenski jezici dijele na tri skupine: južne, zapadne i istočne. Južnoslavenski su jezici istočne podskupine bugarski i makedonski te zapadne slovenski i središnjojužnoslavenski dijasistem (jezik Hrvata,… Nastavi čitati →
Slaviček, Ante, hrvatski graditelj (Toušeň, kraj Praga, 12. XII. 1864 – Osijek, 6. X. 1931). Školovao se u Češkoj i Njemačkoj. Najplodniji predstavnik secesijske arhitekture u Hrvatskoj. Početkom XX. stoljeća djelovao u Osijeku, gdje je imao građevinsku tvrtku. Projektirao… Nastavi čitati →
Slavíček, Antonín, češ. slikar (Prag, 16. V. 1870 – Prag, 1. II. 1910). Studirao na Akademiji u Pragu. Gl. predstavnik impresionizma u češ. slikarstvu (krajolici, praške vedute).
Slaviček, Milivoj, hrvatski pjesnik (Čakovec, 24. X. 1929 – Zagreb, 6. XI. 2012). Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1954. Uređivao mjesečnik Kolo i časopis Stih. Predsjednik Društva hrvatskih književnika (1978–79). Autor većeg broja zbirki poezije. Pripadao naraštaju… Nastavi čitati →
slavina, pipa, pipac, element u instalacijama za zatvaranje i otvaranje nekog toka tekućine, npr. bačava, posuda i cjevovoda. Sastoji se od kućišta koje se s jedne ili obiju strana spaja na cijev ili posudu, i vretena koje, ovisno o… Nastavi čitati →
slavistika, znanost o slav. jezicima i šire i o slav. književnostima, kult. povijesti itd. Počeci slavistike idu od XVI. st., poslije se proučavanje širi (od hrv. proučavatelja npr. J. Križanić, M. Orbini i dr.). Novija s. ide od poč.… Nastavi čitati →
slavoluk, u ant. rim. graditeljstvu, spomenik od kamena u obliku monumentalnog portala koji se podizao u čast trijumfatoru (Rim, Verona, Pula i dr.). Ponovno se gradio u doba renesanse (s. Alfonsa I. Aragonskog u Napulju) i kasnijim razdobljima (Napoleonov… Nastavi čitati →
Slavonija, regija u istočnom dijelu Hrvatske, između Save na jugu i Drave na sjeveru (hrvatsko međurječje), odnosno rijeke Ilove na zapadu, Dunava na istoku te Vuke i Bosuta na jugoistoku. Zajedno s Baranjom i zapadnim Srijemom dio je geografske… Nastavi čitati →
Slavonija, Atletski klub, osn. 1946. u Osijeku kao sekcija FD Metalca. Poslije djeluje kao samostalni klub. Ženska ekipa bila je drž. prvak 1965–70, 1973. i 1976.) i osvajač Kupa Jugoslavije (1965–66. i 1968–69). Istaknutiji natjecatelji: Drago Adam, Mato Amrinac,… Nastavi čitati →
Slavonski Brod (prije Brod na Savi), grad te gradsko upravno i županijsko središte, u Brodsko-posavskoj županiji, 92 km jugozapadno od Osijeka i 56 km istočno od Nove Gradiške. Leži u podnožju Dilja uz rijeku Savu na 96 m nadmorske visine.… Nastavi čitati →
Slavonski Kobaš, naselje u općini Oriovac, Brodsko-posavska županija, na lijevoj obali Save, nasuprot Bosanskom Kobašu, 20 km z od Slavonskoga Broda; 1303 st. Poljodjelstvo, stočarstvo. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja (XVIII. st.).
