telurit, mineral, TeO2, kristalizira u rompskom sustavu; žute boje, bijelog crta; sekundarnog podrijetla, nastaje oksidacijom telurnih minerala.
tema (grč.) 1. Gl. misao rasprave ili govora. 2. Predmet neke rasprave ili umj. obrade. 3. Zadatak, naslov škol. zadaće. 4. Motiv glazb. kompozicije. 5. U gramatici, osnova riječi.
Tema, grad i luka u Gvinejskom zaljevu, jugoist. Gana, 30 km i od Accre; 158 500 st., zajedno sa novim predgrađima (Tema New Town) 231 000 st. Gl. luka ist. Gane i bazena r. Volte. Izvoz kakaa, naftnih derivata,… Nastavi čitati →
temat, tema, u Bizantu, naziv za terit. voj.-upr. jedinicu kojoj je na čelu bio strateg i obnašao istodobno i voj. i civilnu vlast. Razdiobu na t. proveo je car Heraklije u prvoj pol. VII. st. Broj i opseg t.… Nastavi čitati →
temelj (grč.), u graditeljstvu, donji dio građevine koji prenosi opterećenja na tlo. Na trusnom tlu temelji su postavljeni na stupovima, pilonima ili kesonima duboko u zemlji. Temeljenje, postupak i naprave za prijenos opterećenja od zgrade na temeljno tlo. Ovisno… Nastavi čitati →
temeljna prava, državna, prava ili ovlasti što ih posjeduju sve države, koja postoje samom činjenicom postojanja države i stoga nije potrebno da ih države posebno stječu, iako mogu biti i ugovorno zajamčena. Temelj tih prava su činjenica istodobnog postojanja… Nastavi čitati →
temeljne boje, boje koje se upotrebljavaju za prvi, zaštitni premaz glatke površine metala, pa i umjetnih materijala ili iverice, radi dobivanja kemijske antikorozivne zaštite.
Temida (grč. Thémis), u grč. mitologiji, kći Uranova i Gejina, božica zakonitosti i pravednosti, druga Zeusova žena s kojim je imala 6 kćeri, među njima i Diku, s kojom je stajala kraj Zeusova prijestolja kod donošenja presuda.
Temin, Howard Martin, američki virolog (Philadelphia, 10. XII. 1934 – Madison, 9. II. 1994). Diplomirao biologiju u Pasadeni, radio u laboratoriju Renata Dulbecca, profesor na Sveučilištu Wisconsin u Madisonu. S Davidom Baltimoreom dokazao enzim reverznu transkriptazu. Podijelio Nobelovu nagradu… Nastavi čitati →
Temistoklo (grč. Themistoklẽs), atenski političar i vojskovođa (Atena, o. ←528 – Magnezija, Mala Azija, o. ←462). Kao arhont utvrdio atensku luku Pirej, ustrojio snažnu atensku ratnu mornaricu. Strateg ←481–←479. Nakon perz. pobjede nad grč. postrojbama kraj Termopila (←480), evakuirao… Nastavi čitati →
Temišvar (rum. Timişoara), glavni grad okruga Timiş (Tamiš), zap. Rumunjska, na r. Bega (Begej); 314 000 st. Trg., kult., upr. središte i prom. čvorište s rafinerijom nafte, tekst., kem., ind. poljoprivr. strojeva, el. motora i uređaja, prehr. i obućarskom… Nastavi čitati →
Temler, Christian Friedrich, njemački i danski kolekcionar knjiga i diplomat (Zerbst, 20. III. 1717 – Kopenhagen, 24. V. 1780). Proučavao hrvatski jezik koji je naučio kao službenik danskoga poslanstva u Carigradu. U rukopisu Ilirski rječnik (Glossarium Illyricum, … Nastavi čitati →
Temne (također Temen ili Timen), afr. narod iz sjevernoatlantske skupine nigersko-kongoanske jezične por. naroda, naseljen na SZ Sijera Leonea; o. 1 mil. pripadnika. Poljodjelci (uzgoj riže, kikirikija, pamuka, kasave, prosa), stočari (goveda, koze), ribolovci. Plemenska organizacija; poznati po muškim (ragbenle,… Nastavi čitati →
tempel ili templ (lat.), posvećeno mjesto; svetište. Hram u Jeruzalemu. Postao istoznačnica za → sinagogu.
tempera (tal.) 1. Tehnika slikanja bojama načinjenih od smjese pigmenta boje i različitih vezivnih sredstava (žumance, gumiarabika, ocat, med, smokvino mlijeko, vosak i dr.). Takve boje dobro prianjaju na drvenu ploču. Poznavali su je Egipćani i Grci, u uporabi bila… Nastavi čitati →
temperament (lat.), emocionalni aspekt osobnosti; ćud. Psih. karakteristike ličnosti koje se izražavaju u njezinu ponašanju. Izvorno, lat. temperamentum označivao je smjesu tjelesnih sokova (krvi, sluzi, crne i žute žuči) koji, prema Hipokratovu učenju i Galenovoj tipologiji, određuje gl. ljudske temperamente:… Nastavi čitati →
temperatura, fizikalna veličina (oznaka T, t) koja označava svojstvo tijela ili dijela prostora da ima neki stupanj zagrijanosti ili topline ili da toplina (energija) teče/struji s tijela ili na tijelo. Ako su tijela u dodiru, toplina prelazi s… Nastavi čitati →
temperatura, tjelesna, stupanj toplinskog stanja organizma, odn. t. unutar. organa. Pod utjecajem je termoregulacijskih mehanizama koji je održavaju stalnom (od 36 °C do 37 °C, mjerena pod pazuhom), uz manja ciklička dnevna kolebanja. Povišenje iznad normalnih vrijednosti naziva se vrućica, a sniženje pothlađenost.
temperaturna inverzija, nepravilno povećanje temperature zraka s povećanjem visine. Temperatura zraka normalno se smanjuje s visinom tako da se na prosječno svakih 160 m visine smanji za 1 °C. U nekim meteorološkim uvjetima (vedre anticiklonske noći) hladni zrak se… Nastavi čitati →
