bibliofil (grčki), ljubitelj knjiga, sakupljač knjiga i rukopisa koji ima znanja i ukusa te sustavno i znalački izgrađuje svoju zbirku. Bibliofili su redovito vrlo zaslužni za čuvanje spomenika pisane kulture; veći ih se broj javlja nakon izuma tiska, a… Nastavi čitati →
bibliofilija (grčki), sakupljanje posebnih, rijetkih i dragocjenih knjiga zbog njihova sadržaja, starine, rijetkosti, tiska; danas se objavljuju posebna, bibliofilska izdanja, u manjim, obično numeriranim nakladama, iznimna zbog ilustracija, opreme, dimenzija i sl. U bibliofilska izdanja mogu se uvrstiti pretisci i faksimili.
bibliografija (grčki), stručno-znanstvena djelatnost koja prikuplja, odabire, analizira, sistematizira i opisuje tiskane ili na drugi način umnožene, javnosti namijenjene tekstove te ih kao uređene popise publicira s namjerom da pruži informaciju kao pomoć pri stručnom i znanstvenom radu; riječ bibliografija… Nastavi čitati →
bibliologija (grčki), znanost o knjizi, njezinoj povijesti, umnožavanju, smještaju i korištenju; u tom se značenju izraz duže koristio u ruskom knjižničarstvu. Danas je bibliologija obuhvaćena širim pojmom knjižničarstvo ili bibliotekarstvo.
bibliomanija (grčki), pretjerana navika sakupljanja i posjedovanja knjiga, više zbog njihova vanjskog izgleda i vrijednosti nego sadržaja. Termin skovao → Thomas Frognall Dibdin (1776–1847) naslovivši svoju bibliografiju o istaknutim kolekcionarskim zbirkama u Engleskoj Bibliomania (1809).
bibliometrija (grčki), proučavanje korištenja dokumenata i obrazaca publikacija s pomoću matematičkih i statističkih metoda u cilju poboljšanja znanstvene dokumentacije, informacije i komunikacije; dijeli se na deskriptivnu i prosudbenu; termin prvi put upotrijebljen 1969. za oznaku statističke bibliografije.
Biblioteca Apostolica Vaticana → Vatikanska knjižnica
bibliotekarstvo → knjižničarstvo
biblioterapija (grčki), svaka planirana i unaprijed pripremljena upotreba literarnog djela bilo koje vrste, namijenjena tretmanu psihičkih poremećaja; terapija koja upotrebljava tekst kako bi pomogla pacijentu prevladati emocionalne, mentalne ili socijalne probleme. Teorijsku osnovu čini psihoanalitička teorija; rabe je psiholozi,… Nastavi čitati →
Bibliothèque nationale de France, Francuska nacionalna knjižnica, jedna od najbogatijih na svijetu; sastoji se od dviju knjižnica: u novoj, potpuno kompjutoriziranoj u Tolbiacu (Knjižnica Françoisa Mitteranda), smještena je tiskana građa (10 milijuna svezaka), periodika (350 000 naslova), glazbeni arhiv… Nastavi čitati →
biblos (prema drevnome gradu Byblosu), antički naziv za egipatsku močvarnu biljku → papirus, od koje se prešano liko rabilo za priređivanje papira.
bibloško pismo (protobibloško pismo), pismo natpisa iz grada Biblosa (Gubla, grčki: Byblos, danas Džubail u Libanonu); natpisi su vjerojatno iz ←II. tisućljeća. Znakovi su geometrijski i stilizirani crteži, ima ih 60–100; mogući predak zapadnosemitskoga pisma.
Bibracte, najveći antički grad galskih Heduanaca (danas Mont Beuvray), zapadno od Autuna, Francuska. Tamo je Cezar ←58. pobijedio Helvećane. Grad je raseljen potkraj ←I. stoljeća, a stanovništvo se preselilo u Augustodunum (Autun).
Bibul (pravo ime Marcus Calpurnius Bibulus), rimski političar (←I. stoljeće). Obnašao službu edila (zajedno s Cezarom); potom pretor i konzul (←59). Nakon neuspješna sprječavanja Cezarova agrarnog zakona, povukao se na svoje imanje.
biceps (lainski: dvoglav) 1. Dvoglavi mišić: biceps nadlaktice pregiba ruku u laktu, biceps bedra pregiba nogu u koljenu. 2. Dvoglavi izrod kao prirođena nakaznost.
Bichat, Marie François Xavier, francuski anatom i patolog (Thoirette, Jura, 14. XI. 1771 – Pariz, 22. VII. 1802). Djelovao kao bolnički liječnik u Parizu. Osnivač histologije i opće patologije; sve patološke procese u organizmu svodio je na promjene pojedinih… Nastavi čitati →
Bichsel, Peter, švicarski književnik (Luzern, 24. III. 1935). Proslavio se zbirkama kratkih proza. Pisao i za djecu. Važnija djela: Zapravo bi gospođa Blum rado upoznala mljekara (1964), Godišnja doba (1967), Dječje priče (1969), Priče o lažnom vremenu (1979).
bicikl (latinski i grčki), vozilo na dva kotača, jedan iza drugoga, koje vozač pokreće vlastitom snagom nožnim pogonom s pomoću pedala. Obično za jednu osobu. Vrlo praktično vozilo, lako za rukovanje i održavanje. Naziv potječe iz 1868. Pogon pedalama javlja… Nastavi čitati →
