Bío–Bío, regija u središnjem dijelu Čilea; 369 292 km2, 1 830 700 stanovnika. Regija je u porječjima Itate i Bío-Bía, te uz tihooceansko priobalje, na jugu do u ravnini otoka Mocha, također u regiji. Na… Nastavi čitati →
biobibliografija (grčki), vrsta osobne bibliografije koja uz bibliografski popis radova određene osobe i radova o njoj, donosi i opširnije biografske podatke.
biocenologija (grčki: bios život, koinon zajednica, logos znanost), znanost o životnim zajednicama, grana ekologije koja proučava sastav, strukturu i dinamiku biocenoze, ekološke odnose kako unutar biocenoze tako i između biocenoze i biotopa.
biocenoza (grčki: bios život, koinon zajednica), zajednica svih biljaka, životinja i mikroorganizama, koji obitavaju na određenomu staništu, sposobna da se samostalno održava, razvija, obnavlja i rasprostire (npr. šuma, bara, livada). Rezultat je dugotrajnog procesa međusobne prilagodbe i konkurencije, kao… Nastavi čitati →
biocidi (grčki: bios život; latinski: caedo, perfekt cecidi ubiti), kemijske tvari koje uništavaju štetočine: baktericidi (protiv bakterija), fungicidi (protiv gljivica), herbicidi (protiv korova), insekticidi (protiv kukaca). Rabe se u šumarstvu i ratarstvu.
biociklus (grčki: bios život, kýklos krug), dio biosfere, životno područje, skup sličnih ekosustava na Zemlji. Postoji biociklus slanih voda (mora i oceana), slatkih voda (rijeka, jezera, bara) i kopna. U svakome od tih biociklusa ima više različitih životnih… Nastavi čitati →
bioelementi (grčki: bios život; latinski: elementum počelo), kemijski elementi od kojih se sastoje živa bića i koji su nužni za funkcioniranje živih organizama. Poznato je oko 60 bioelemenata od kojih se neki javljaju u velikim količinama i čine… Nastavi čitati →
bioenergetika (grčki: bios život, energeia rad, učinak), znanost o proizvodnji, pretvorbi i korištenju energije u živom organizmu.
biofeedback (grčki: bios život; engleski: feedback povratna sprega), dobivanje neposrednih podataka o vlastitim tjelesnim funkcijama (npr. o srčanome ritmu, krvnome tlaku, tjelesnoj temperaturi, mišićnoj napetosti, aktivnosti moždanih valova) jednostavnim očitavanjem fizioloških vrijednosti ili putem mjernih instrumenata. Takve se… Nastavi čitati →
biofizika, interdisciplinarna znanost koja povezuje fiziku i biologiju; biološke pojave, strukture i organizaciju objašnjava fizikalnim načelima, zakonima i metodama od razine biomakromolekula do organizama. Među prve biofizičare ubrajaju se → Luigi Galvani (1786) – istraživanje učinka statičkog elektriciteta… Nastavi čitati →
biogenetski zakon, zakon koji je 1866. formulirao njemački zoolog → Ernst Haeckel: ontogeneza je skraćena rekapitulacija filogeneze, što znači da jedinka u svojem razvoju ponavlja sve najvažnije promjene oblika kroz koje je prošla njezina vrsta tijekom evolucije.
biogeni amini (grčki: bios život, gignomai postojati), skupina biološki aktivnih tvari, koji su intermedijarni ili konačni produkt staničnog metabolizma; nastaju iz aminokiselina odcjepljivanjem ugljičnog dioksida zbog djelovanja enzima (npr. histamin, tiramin, serotonin). Imaju važnu fiziološku funkciju, napose u živčanom… Nastavi čitati →
biogeografija (grčki: bios život, ge zemlja, grafo pisati, opisivati), znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem rasprostranjenosti živog svijeta na Zemlji, proučavanjem geografskog podrijetla, vremena, putova, uzroka, načina, zakonitosti rasprostranjenja biljnih (fitogeografija, geobotanika) i životinjskih vrsta (zoogeografija).
biogeokemija, dio → geokemije koji se bavi proučavanjem geokemijskih procesa vezanih uz djelovanje živih organizama. Njezinim utemeljiteljem smatra se → V. I. Vernadski.
Biograd na Moru, grad i gradsko upravno područje, Zadarska županija, 30 km jugoistočno od Zadra. Nalazi se na poluotočiću između dviju uvala (Bošana i Soline) na kopnenoj strani istočnog ulaza u Pašmanski kanal. Grad je jedino naselje… Nastavi čitati →
biografija (grčki) ili životopis, opis životnog puta i unutarnjeg razvoja istaknutih ili zanimljivih osoba; prema pristupu biografija može biti znanstvena, romansirana, popularna ili leksikografska, a po stilu kritičko-analitička, narativna ili deskriptivna. Biografski romani i… Nastavi čitati →
biokemija (grčki), znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u živim organizmima. Proučava složene organske molekule kao osnovu živih bića (ugljikohidrate, bjelančevine, masti, nukleinske kiseline i dr.) i usko je povezana s molekularnom biologijom. Prije se… Nastavi čitati →
biokemijsko inženjerstvo, dio biotehnologije, primjena inženjerstva na biotehnološke procese. Razvitak biokemijskog inženjerstva započinje s industrijskom proizvodnjom antibiotika. Ubrzo po otkriću antibiotika, zagrebačka Pliva počinje s njihovom proizvodnjom.
biokibernetika (grčki), dio kibernetike, znanstveno područje koje primjenjuje znanja znanosti i tehnike na području informacije i sustava regulacije u živim organizmima. Postupci koji se pritom koriste jesu: teorija automatske regulacije i upravljanja, teorija automata, matematička logika i statistika te teorija informacija.
