Fichtelgebirge (češ. Smrčiny, hrv. stariji naziv Smrečina), šumovito sredogorje u Njemačkoj, na SI Bavarske, uz granicu s Češkom. Najviši vrh Schneeberg, 1052 m. Razvodnica između porječja Rajne, Labe i Dunava. Ranije su se iskorištavala ležišta bakra, željeza i olova, danas… Nastavi čitati →
Ficino, Marsilio, tal. humanist i liječnik (Figline Valdarno, 19. X. 1433 – Careggi, kraj Firence, 1. X. 1499). Predavao u Firenci. Platonov pristaša, čiju je filozofiju smatrao sredstvom za učvršćivanje kršć. vjerovanja. Osnovna postavka njegova… Nastavi čitati →
Fick, Adolf, njemački liječnik (Kassel, 3. XI. 1829 – Blankenberge, Belgija, 21. VIII. 1901). Sveučilišni profesor fiziologije u Zürichu i Würzburgu. Bavio se fiziologijom tjelesnih tekućina i hemodinamikom. Postavio zakone difuzije (Fickovi zakoni, Fickova formula).
Fick, August, njemački jezikoslovac (Petershagen, 5. V. 1833 – Hildesheim, ili Breslau, 24. III. 1916). Profesor na sveučilištima u Göttingenu (od 1876) i Wrocławu (1888–91). Začetnik indoeuropskih etimoloških istraživanja, bavio se i onomastikom. Djela: Rječnik… Nastavi čitati →
Ficker, Ludwig von, njem. književnik (München, 13. IV. 1880 – Innsbruck, 20. III. 1967). Ponajprije poznat kao pokretač insbruškoga kult. časopisa Der Brenner, koji je zagovarao novo kršćanstvo.
fiction (engl., od lat. fictio izmišljotina). Na engl. govornom području ovim se terminom označavaju tekstovi u kojima su radnja i likovi izmišljeni; umj. proza uopće.
Fičev, Nikola (pr. ime Koljo Fičeto), bug. arhitekt (Drjanovo, o. 1800 – Tarnovo, 15. XI. 1881). Najpoznatiji graditelj u Bugarskoj u XIX. st. U mnogim bug. gradovima projektirao barokizirane crkve, stamb. i javne objekte.
FID (akr. od franc. Fédération Internationale de Documentation), Međunar. federacija za dokumentaciju, osn. 1895. kao Međunar. institut za bibliografiju (FIAB) sa sjedištem u Bruxellesu, poslije premješten u Den Haag; od 1937. današnji naziv. Istražuje i unapređuje dokumentaciju u svijetu;… Nastavi čitati →
FIDE (akr. od franc. Fédération Internationale des Échecs), Međunar. šahovska federacija, osn. 1924. u Parizu radi širenja i unapređivanja šaha u svijetu, međunar. suradnje, kodificiranja i tumačenja pravila, organizaciju natjecanja, dodjeljivanja titula. Djeluje pod motom Gens una sumus (jedan… Nastavi čitati →
fideikomis (lat.), institut iz rim. prava po kojem nasljednik stječe imovinu, ali je ne može otuđiti za života, nego je mora ostaviti svojemu određenom nasljedniku. U prvo vrijeme f. nije imao prav. snagu, njegovo je ispunjenje ovisilo o nasljednikovu poštenju.… Nastavi čitati →
fideizam (franc.), u teoriji spoznaje, učenje da je vjera najviši oblik spoznaje i da se samo putem vjere mogu dokučiti najviše istine koje nisu dostupne racionalnoj spoznaji. Takvo se shvaćanje pojavljuje već kod starokršć. pisaca (Tertulijan), srednjovj. skolastika (William Ockham)… Nastavi čitati →
fidel (starovisokonjem. fidula, novovisokonjem. fiedel), njem. naziv za vrstu srednjovj. gudačkoga glazbala različito nazivanog (vitula, fidula, fidele, fiddle, fidla, viula, viele, vielle) i različito oblikovanog s rezonantnom kutijom u obliku romba, boce, toljage ili kruške, s 1–5 žica.… Nastavi čitati →
fidencijanska poezija, vrsta tal. satiričnog pjesništva, čiji je začetnik bio Camillo Scroffa (1526–1565), po čijem je nadimku (Fidenzio Glottocrisio Ludimagistro) i nazvana. Odlikuje ju otpor spram akademskog pristupa, izrugivanje lažnoj učenosti te žargon sastavljen od talijaniziranih lat. riječi. Venec.… Nastavi čitati →
Fidenza, grad u provinciji Parmi, regija Emilia-Romagna, s Italija; 23 000 st. Leži na cesti i želj. pruzi Parma–Piacenza, 20 km sz od Parme. Središte poljoprivr. područja. Kovinska ind. Roman.-got. katedrala (XII. st.), muzej. U antici Fidentia,… Nastavi čitati →
fides (lat.), vjera, vjernost, vjerodostojnost; fides documenti, vjerodostojnost isprave; fides obligat fidem, vjernost za vjernost; fides publica, javna vjera; fides Punica, punska vjernost, tj. vjerolomstvo.
Fidija (grč. Pheidías), grč. kipar (Atena, o. ←500 – ?, ←438). Po ant. izvorima učenik Hegije. Najslavniji grč. kipar. Njegovo je kiparstvo sinonim za najčišći izraz zrele klasike i ideal harmonične ravnoteže božanskog i ljudskog. Sintetizirao je duh, snagu… Nastavi čitati →
fiducija (lat.), ispunjenje nekih pravno nezaštićenih poslova; ugovor kojim jedna stranka, fiducijant, prenosi vlasništvo na nekoj stvari na drugu stranku, fiducijara, a ova se obvezuje da će po isteku ugovornog roka ili po ispunjenju ugovornih uvjeta vratiti imovinu… Nastavi čitati →
Fidži, otočna država u južnom dijelu Tihog oceana, oko 2000 km sjeverno od Novog Zelanda; sastoji se od oko 840 otoka, otočića i atola, stotinjak ih je naseljeno.
Prirodna obilježja
Više od pol. kopna Fidžija odnosi se… Nastavi čitati →
fidžijski jezik, jedan od melanezijskih jezika, govori se na Fidžiju, ima 366 000 govornika (od oko 748 000 otočkih stanovnika; većina ostalih potomci su doseljenika iz Indije i govore hindi).
Fiedler, Arthur, američki dirigent (Boston, 17. XII. 1894 – Brookline, Massachusetts, 10. VII. 1979). Studirao violinu u Berlinu, 1915–50. član Simfonijskog orkestra u Bostonu, od 1930. dirigent Boston Pops Orchestra, koji je na mnogobrojnim turnejama… Nastavi čitati →
