genom (pojam koji je uveo njemački botaničar Hans Winkler 1920. godine od riječi gen i dočetka -om iz riječi kromosom), sveukupnost gena u haploidnome kromosomskom sastavu stanične jezgre, odnosno najmanja skupina kromosoma koja se dobije od jedne gamete ili… Nastavi čitati →
genomera (grč. genos potomak, meros dio), dio gena kad se on promatra kao višestruko funkcionalno ustrojstvo.
genopatije (grč.), nasljedne bolesti uzrokovane mutacijom jednoga ili više gena. To su nasljedne metaboličke bolesti (enzimopatije kao alkaptonurija, fenilketonurija), abnormalnosti hemoglobina (drepanocitoza, talasemija) i dr.
genotip, svekupnost nasljednih svojstava jedinke dobivenih od obaju roditelja, odn. njezin nasljedni sastav; o g. se govori i s obzirom na nasljedni sastav neke sistematske skupine; kaže se također → biotip; suprotno → fenotip.
Genova, provincija u sz Italiji, regija Liguria, uz obalu Genovskoga zaljeva; 1831 km2, 984 700 st. Gl. grad Genova, veći gradovi Arenzano, Recco, Rapallo, Santa Margherita Ligure, Chiavari, Lavagna, Sestri Levante. Dio tal. Riviere di Levante.
Genova, grad i luka u sjeverozapadnoj Italiji, na obali Genovskoga zaljeva Ligurskoga mora, podno Ligurskih Apenina; glavni je grad regije Liguria i provincije Genova; 601 900 st. Najvažnija tal. luka (oko 45 milijuna tona tereta, 1999). Uz lučke… Nastavi čitati →
Genovés, Juan, španj. slikar i grafičar (Valencia, 3. II. 1930). Diplomirao na Umj. školi u Valenciji. Stvorio individualan stil jake ekspresivnosti. Slika kompozicije neobičnih perspektivnih rješenja i sumarnih naznaka realističkih motiva; naglašava društv.-polit. poruke (Silencio, Silencio).
Genovesi, Antonio, tal. ekonomist i filozof (Castiglione, 1. XI. 1712 – Napulj, 23. IX. 1769). Svećenik od 1737, predavao metafiziku na Sveučilištu u Napulju. Preuzeo 1754. prvu katedru polit. ekonomije u Europi. Njegove preporuke za… Nastavi čitati →
Genoveva Brabantska, prema legendi, supruga falačkoga grofa Siegfrieda (VIII. st.). Zbog tobožnje nevjere osuđena na smrt; pobjegla i pronašla utočište u Ardenskoj šumi, gdje se skrivala zajedno sa sinom. Nakon šest godina suprug ju je pronašao i odveo kući.… Nastavi čitati →
Genovski zaljev (tal. Golfo di Genova), zaljev Ligurskoga mora, uz sz obalu Italije, između Imperije na Z i La Spezije na I. Zap. dio obale pripada tal. Rivieri di Ponente, a ist. Rivieri di Levante. Gl. središte Genova, turist. središta… Nastavi čitati →
gens (lat. rod), u ant. Rimu, zajednica više obitelji međusobno povezanih zajedničkim imenom (nomen gentile), podrijetlom, kultom i tradicijom. Isprva su postojali samo patricijski (npr. g. Fabia, Claudia, Cornelia), a potom i plebejski rodovi (Domitia, Calpurnia, Popilia… Nastavi čitati →
Genscher, Hans-Dietrich, njemački političar (Reideburg, kraj Hallea 21. III. 1927 – Wachtberg-Pech, kraj Bonna, 31. III. 2016). Diplomirao pravo u Leipzigu, prebjegao u Zapadnu Njemačku 1952. Zastupnik FDP-a, Stranke slobodnih demokrata (liberala) u Saveznom parlamentu od 1965.… Nastavi čitati →
genska frekvencija, dinamika pojavljivanja pojedinih gena u nekoj populaciji; učestalost gena.
genska zaliha (engl. gene pool), ukupnost gena neke populacije u kojoj je učestalost ili frekvencija pojedinih gena različita.
Gent (franc. Gand), grad i luka u sz Belgiji, na utoku Leie (Lys) u Scheldu, 50 km sz od Bruxellesa (Brussela); gl. grad provincije Oost Vlaanderen; 227 500 st. Jedan od najstarijih belg. gradova i gl. grad pov. pokrajine… Nastavi čitati →
Gent–Terneuzen, kanal, kanal dug 31 km, širok 150–200 m, između belg. Genta i niz. Terneuzena, izgrađen 1824–27, rekonstruiran poč. XX. st. i ponovno otvoren 1911. Povezuje Gent s estuarijem Schelde. Poč. 1990-ih produbljen za promet većih brodova (do 125 000 t).
Gentile da Fabriano (pr. ime Gentile di Niccolò di Giovanni Massi), tal. slikar (Fabriano, o. 1370 – Rim, 1427). U prvoj fazi slika u duhu kasne gotike bliske poetičnom slikarstvu sienskih majstora S. Martinija i L. da Monaca; poslije rabi… Nastavi čitati →
Gentile, Giovanni, tal. filozof i političar (Castelvetrano, 30. V. 1875 – Firenca, 15. IV. 1944). Novohegelovac, gl. tal. predstavnik aktualističkog idealizma, u kojem stvarnost postoji samo kao djelo “stvaralačkog duha”. Prof. povijesti filozofije postao je… Nastavi čitati →
Gentileschi, Artemisia, talijanska slikarica (Rim, 8. VIII. 1597 – Napulj, između 1651. i 1656). Učenica svojega oca Orazija od kojega usvaja barokni način i chiaroscuro Caravaggia. Djelovala u Rimu i Firenci, te Londonu, gdje je cijenjena portretistica.… Nastavi čitati →
Gentileschi, Orazio, tal. slikar (Pisa, o. 1562 – London, o. 1647). U Rimu freskama oslikavao crkve i radio oltarske slike pod utjecajem Caravaggiova naturalizma i chiaroscura (Sviračica; Ekstaza sv. Cecilije). U Londonu radio portrete i dekorativne slike… Nastavi čitati →
