intercesija (lat. pristupanje; jamčenje; suprotstavljanje), u privatnom pravu, preuzimanje tuđeg duga ili obveze na sebe. U intercesiju ulaze i akcesorni oblici preuzimanja obveza kao što je adpromisio, poručanstvo. U javnom pravu, akt suprotstavljanja odluci magistrata bilo od kolege u… Nastavi čitati →
Intercisa, rim. voj. logor (II–V. st.) na mjestu današnjeg grada Dunaújvárosa, j od Budimpešte, Mađarska. U vrijeme provale barbara važan mostobran na rim. limesu. Arheol. nalazi logora i nekropola (više od 1000 grobova).
Intercity, udoban brzi vlak njem. saveznih željeznica koji posebnom mrežom povezuje veće gradove (npr. u Vel. Britaniji i Njemačkoj), stoji samo na gl. postajama i obično vozi brzinom većom od 200 km/h.
interdikt (lat.), u rim. pravu, uvjetna naredba, nalog ili zabrana koju je povodom zahtjeva jedne stranke izdavao pretor bez prethodnoga postupka drugoj stranci da se do daljnjega suzdrži od štetnih postupaka ili da vrati oduzetu stvar; u kanonskom pravu, kazna… Nastavi čitati →
interdisciplinaran (lat.), koji se zasniva na više disciplina, najčešće znanstvenih (npr. interdisciplinaran studij).
interes (lat.) 1. Zanimanje za što, pažnja prema nečemu, radoznalost. 2. Korist, probitak (naći i. u čemu). 3. Zastarjeli naziv za kamatu.
interesna sfera, područje koje jedna država ili više njih svojata u drugoj manjoj državi, ili na nekom području koje obuhvaća više država. Interesne sfere najčešće se stvaraju tajnim sporazumima između dviju velikih sila na račun trećih. Katkad interesne sfere… Nastavi čitati →
interferencija (lat. preko njem) 1. Preklapanje, miješanje, zalaženje jednog u drugo, ukrštavanje, sukobljavanje (i. interesa, utjecaja, nastojanja, stilova itd.). 2. fiz Međudjelovanje dvaju ili više valova (svjetlosnih, zvučnih, valova na vodi i dr.) kada se šire po istom dijelu prostora.… Nastavi čitati →
interferentni pojmovi log Pojmovi čiji se opseg djelomično poklapa, tako da uz zajednički dio svaki ima i svoj vlastiti opseg: npr. Sokrat i filozof, vagon i vlak i sl.
interferometar, instrument koji radi na načelu interferencije. Iz razmaka pruga interferencije i udaljenosti otvora od slike može se izračunati valna duljina svjetlosti. Na tome se zasnivaju optički interferometri. Njima se određuju valne duljine spektralnih linija, prividan promjer zvijezda,… Nastavi čitati →
interferon (lat. inter između, ferre nositi), bilo koji glikoprotein koji pokazuje antivirusno, antiproliferacijsko i imunoregulacijsko djelovanje. I. proizvode stanice potaknute virusnom infekcijom, unutarstaničnim parazitima, bakterijama ili bakterijskim produktima (endotoksinima) te mitogenima. Postoje tri vrste i.: á, â, i ă. Neki… Nastavi čitati →
interglacijal (lat.), toplije razdoblje između dvaju → glacijala.
interijer (lat. preko franc.) 1. arhit Unutrašnjost građevine. 2. lik Slika unutrašnjosti neke prostorije; prikaz prizora iz života u domu. Slikanje interijera razvilo se os. u hol. slikarstvu tijekom XVII. st. (J. Vermeer van Delft i dr.). Obično se zahvaćaju… Nastavi čitati →
interim (lat.) 1. prav Prethodna odredba koja vrijedi do potpunog rješenja nekoga spornog pitanja. 2. Vrijeme u kojem neku dužnost privremeno obnaša zamjenik dužnosnika.
interkonfesionalizam, pokušaj sporazuma između više religija. Razvija se poč. XX. st. u zemljama gdje žive pripadnici raznih kršć. crkava (Švicarska, Njemačka, SAD). I. postavlja zahtjev za međuvjerskom suradnjom crkava na soc., kult., ekon. i drugom području.
interkulturalizam, suživot različitih kultura te politika koja potiče takve vrijednosti; slično: multikulturalizam. Termin se sve više rabi u modernim kult. politikama koje imaju za cilj zaštitu kult. različitosti, sprječavanje sukoba koji bi proizlazili iz kulture i harmonično prožimanje… Nastavi čitati →
Interlaken, grad u kantonu Bern, 42 km ji od Berna, sred. Švicarska; 5100 st. Leži na r. Aari, između jezera Brienz (Brienzersee) na I i Thun (Thunersee) na Z, na 564 m n. m. Proizvodnja satova i tekstila. Tiskarstvo.… Nastavi čitati →
interlingua (lat.), pojednostavljeni lat. jezik sine flexione, tj. bez deklinacije i konjugacije. Predlagao ga je tal. lingvist Giuseppe Peano (1858–1932) kao međunar. sredstvo sporazumijevanja.
interludij (lat.), međuigra, instrum. skladba namijenjena izvođenju u sklopu vokalno-instrum. ili glazb.-scenskih djela radi popunjavanja i povezivanja dijelova odn. odsjeka skladbi (u popijevkama, pri pjevanju koralnih psalama, himni i sl. u operama dok je pozornica prazna). U operama češće nazivan intermeco.
intermeco ili intermezzo (tal.) 1. Glazb. točka namijenjena izvođenju u međučinovima drama i opera. U početku u svakom je međučinu opere serie izvođen samostalni i., a poslije su 1. i 2. čin (opera je redovito imala 3 čina) povezivani i… Nastavi čitati →
