Braşov, okrug u središnjoj Rumunjskoj, na dodiru Transilvanskih Alpa i Ist. Karpata u Transilvaniji; 5351 km2, 695 200 st. Gl. grad Braşov. Težište naseljenosti u dolini Olta i njegovih pritoka. Raznovrsna industrija (metalurgija, strojevi, kem., tekst., papira… Nastavi čitati →
Braşov (1950–60. Oraşul Stalin, njem. Kronstadt), grad u sred. Rumunjskoj, u s podnožju Transilvanskih Alpa, 170 km s od Bukurešta; gl. grad istoimenog okruga; 317 800 st. Želj. i cestovno križište. Raznovrsna ind. (tekst., kem., proizvodnja strojeva, automobila, traktora i… Nastavi čitati →
Brass, Tinto (pravim imenom Giovanni), talijanski filmski redatelj, scenarist i montažer (Milano, 26. III. 1933). Završio studij prava, ali se posvećuje filmskom stvaralaštvu. Počeo kao autor filmova sa socijalnom tematikom (Na kraju svijeta, 1963; Urlik, 1968), a širi odjek… Nastavi čitati →
Brassaï (pravo ime Gyula Halász), francuski fotograf mađarskog podrijetla (Braşov, Rumunjska, 9. VIII. 1899 – Nica, 8. VII. 1984). Naglašenim kontrastima crne i bijele boje bilježio noćni život Pariza, atelijere i radove umjetnika (Tajni Pariz tridesetih i Umjetnici mojega života).
Brassempouy, paleolitičko nalazište u Francuskoj (departman Landes): ljudske figurice od bjelokosti, posebno se izdvaja ženska glava umjetnički fino modelirana lica.
Brassens, Georges, francuski šansonijer (Sète, 22. X. 1921 – Saint-Gély-du-Fesc, 30. X. 1981). Od 1952. nastupao u Parizu, dobitnik Grand Prix de Poésie Francuske akademije (1967). U svojim se pjesmama bavio ljudskim i društvenim slabostima, opisivao prirodu, ljubav i… Nastavi čitati →
brašnar (Tenebrio molitor), vrsta kukaca kornjaša iz porodice crnokrilaca (Tenebrionidae). Tijelo je crnosmeđe, sjajno, duljine oko 15 mm. Razvija se u zatvorenim prostorima pa ga nalazimo u mlinovima i žitnicama; aktivan je noću. Vrlo pokretne ličinke, poznate kao… Nastavi čitati →
brašno, prah koji nastaje kao proizvod procesa mljevenja, u užem smislu sjemena, ponajprije žitarica (pšenice, kukuruza, raži, ječma i dr.); stadij pripreme žitarica za ljudsku prehranu, osobito u obliku kruha, raznih peciva, tjestenina i slatkiša.
Bratanić, Branimir, hrvatski etnolog (Jastrebarsko, 16. V. 1910 – Zagreb, 12. V. 1986). Profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osnivač Centra za etnološki atlas Hrvatske i bivše Jugoslavije. Razvio znatnu djelatnost u međunarodnim ustanovama etnološke kartografije. Bavio se problemima… Nastavi čitati →
Bratanić, Jakov, hrvatski slikar i povjesničar umjetnosti (Vrbanj, Hvar, 26. III. 1912 – Zagreb, 15. X. 2001). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu, profesor na umjetničkim ustanovama. U ciklusima dalmatinskih gradova i zavičajnih motiva jednostavnim znakovima, prigušenim i jasnim bojama… Nastavi čitati →
Brătescu-Voineşti, Ion Alexandru, rum. književnik (Târgovişte, 1. I. 1868 – Bukurešt, 14. XII. 1946). Pisao uglavnom tradicionalistički strukturirane novele. Najpoznatije su mu knjige U svijetu pravde te Mrak i svjetlo.
Brătianu, Ion Constantin, rum. političar (Pitesţi, 2. VI. 1821 – Florica, 16. V. 1891). Sudionik revolucije 1848; nakon njezine propasti emigrirao u Pariz. S bratom Dimitruom (1812–1892) utemeljio Liberalnu stranku 1859; sudjelovao u obaranju rum. kneza A. Cuze i… Nastavi čitati →
Brătianu, Ion Constantin ml. (Ionel), rumunjski političar (Florica, 20. VIII. 1864 – Bukurešt, 24. XI. 1927). Predsjednik Liberalne stranke od 1909; ministar unutarnjih poslova 1907–09, ugušio seljački ustanak pobivši 11 000 seljaka. Predsjednik vlade 1909–19. i 1922–27. U pregovorima s… Nastavi čitati →
bratinske blagajne, poseban oblik socijalnog osiguranja rudara koji je nastao prije općega socijalnog osiguranja (npr. rudarskim zakonima iz 1854. za Sloveniju, Hrvatsku i Dalmaciju). Ova je tradicija nastavljena između dvaju ratova kad rudari ostaju izuzeti iz općega socijalnog osiguranja… Nastavi čitati →
Bratislava (lat. Posonium; hrv. Požun; mađ. Pozsony; njem. Pressburg), gl. i najveći grad Slovačke; smješten na krajnjem JZ zemlje, na lijevoj obali Dunava i na j rubu Malih Karpata, 55 km i od Beča; 441 400… Nastavi čitati →
bratovštine (lat. fraternitates), društv.-vjerske, staleško-stručne udruge koje se javljaju od sr. vijeka. Predstavljaju poseban oblik cehovskih udruga, a vezane su uz jedan ili više srodnih zanatskih staleža. Počele su se osnivati po gradovima već od XI. st. U bratovštinama… Nastavi čitati →
Bratsk, grad u j dijelu sred. Rusije, u Irkutskoj oblasti, na utoku Oke u Angaru; 259 400 st. Osn. kao tvrđava 1631, ali tek 1954. dobiva značenje izgradnjom želj. pruge i poč. gradnje hidroelektrane (sagrađena 1964), tada jedne od… Nastavi čitati →
Bratsko jezero (rus. Bratskoe vodohranilišče), 570 km dugo umjetno jezero u Rusiji, u dolini r. Angare, 5500 km2, 180 mlrd. m3 vode. Golema hidroelektrana snage 4500 megavata godišnje proizvodi 22,6 mlrd. kWh el. energije.
bratstvo, oblik rodovske organizacije društva; skupina unutar jedne društvene zajednice čiji se članovi smatraju potomcima jednog pretka. Potomstvo se može računati po muškoj liniji – patrijarhalno bratstvo, ili po ženskoj liniji – matrijarhalno bratstvo. U većini slučajeva u bratstvu… Nastavi čitati →
Brattain, Walter Houser, američki fizičar (Xiamen/Amoy, Kina, 10. II. 1902 – Seattle, 13. X. 1987). Bavio se fizikom čvrstog stanja, posebno poluvodičima (otkrio fotoefekt na njihovoj površini) i tranzistorima. Podijelio Nobelovu nagradu za fiziku 1956. s → Williamom… Nastavi čitati →
