Karnataka, plato na I sav. drž. Karnatake, jugozap. Indija; obuhvaća površinu od o. 189 000 km2. Prosječna visina o. 800 m. Pretežno građen od granita i kristaličnih stijena. Na J se plato spaja s uzvisinom Nîlgiri.… Nastavi čitati →
Karnataka (do 1973. Mysore), sav. država (191 773 km2, 55 436 928 st.) na JZ Indije. Gl. grad Bangalore (4 931 603 st). Na S graniči sa sav. državama Goaom i Maharashtrom, na… Nastavi čitati →
karnauba, osušena izlučevina iz lišća južnoamer. palme Copernicia cerifera. Zbog velike tvrdoće upotrebljava se u proizvodnji voska (postolarskog i pečatnog), svijeća, lakova i dr. Dodaje se i drugim voskovima da im poveća tvrdoću i sjaj.
Karnead (grč. Karneádes), grč. filozof (Kirena, ←213 – sjev. Afrika, ←129). Sljedbenik Akademije; pristaša Platonove skepse, osnivač tzv. Srednje akademije. Suprotstavljao se stoičkoj teoriji spoznaje i smatrao da se treba uzdržavati od svakog suda i ravnati se prema vjerojatnosti.… Nastavi čitati →
karneol (latinski: corneolus drenjina, drijenak, odnosno caro, carnis meso), varijetet → kalcedona; žutocrvene do krvavocrvene boje, vrlo sličan → sardu, od kojega se razlikuje samo po nijansama boje. Rabi se kao ukrasni i poludragi kamen.
karneval (tal.), razdoblje svečanosti i zabava između Bogojavljenja i korizme, s maskiranim povorkama i plesovima, bakljadama, vatrometom, obasipanjem cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečanim spaljivanjem ili pokapanjem velike lutke, personifikacije “princa Karnevala”. Vjerojatno se razvio iz rimskih… Nastavi čitati →
Karni (lat. Carni), ilir.-kelt. pleme koje je u ant. doba obitavalo na području od Alpa do Tršćanskog zaljeva. Vodili dugotrajne ratove s Rimom; pokoreni ←35. Po njima nazvane Karnske Alpe (Alpes Carnicae), područje kraj r. Tagliamenta (Carnia) i pokrajina Kranjska (Carniola).
karnotit, mineral, K2(UO2)2(VO4)2×3H2O; kristalizira u monoklinskom sustavu; važna ruda urana, vanadija i radija, karakteristične “kanarinčevo žute” boje; javlja se u listićima i pločicama te impregnacijama. Naziv po… Nastavi čitati →
Karnske Alpe (njem. Karnische Alpen, tal. Alpi Carniche), planinski lanac u Ist. Alpama, uz austr.-tal. granicu. Pruža se u duljini od o. 100 km, od doline Pustertal i r. Piave na Z do r. Gailitz (tal. Silizza) na I. Na… Nastavi čitati →
karo (franc. caro) 1. Četverokut (kvadrat ili romb). 2. Boja franc. karata za igranje, crveni romb. 3. Uzorak na tkanini, popularne karo kocke; koso poredana šahovnica nastala u Škotskoj tijekom XIX. st.
Karo, Josef ben Efraim, žid. pisac (Toledo, 1488 – Safed, danas Cefat, Izrael, 1575). Podrijetlom iz Španjolske. Živio i djelovao u Turskoj i Palestini. Zakone i obrede kod Židova svih zemalja do XVI. st. sakupio u djelo pod naslovom… Nastavi čitati →
Karojba, naselje i središte istoimene općine u Istarskoj županiji, u zapadnoj Istri, 14 km sjeverozapadno od Pazina; leži na 211 m nadmorske visine. Naselje ima 398, a općina 1438 stanovnika (2011). Stanovništvo se bavi poljodjelstvom, vinogradarstvom i stočarstvom. U… Nastavi čitati →
karolina, srednjovj. latinično pismo koje je dobilo ime po franačkom vladaru Karlu Velikom; naziva se i franačkim pismom, rabilo se do XII. st. kada postupno prelazi u goticu. Estetski oblikovano, jasno izraženih slova, čitljivije od ranijih srednjovj. pisama;… Nastavi čitati →
Karolini, otočna skupina u zap. dijelu Tihog oceana, Mikronezija; 1189 km2, 109 283 st. Sastoji se od 936 otoka, otočića i hridi; veći otoci: Yap, Pohnpei, Chuuk, Kosrae, Babelthuap i Ulithi. Dijele se na ist. i… Nastavi čitati →
Karolinska cesta (također Karolina), cesta koja je vodila od Karlovca preko Vrbovskog, Mrkoplja i Fužina do Kraljevice. Građena 1726–33; duljina 106 km; prozvana po Karlu III. Nakon izgradnje → Lujzinske ceste postaje uglavnom lokalna, s isprekidanim dionicama kojima se prometuje i danas.
karolinška renesansa (karolinška reforma), razdoblje kulturnoga procvata u zemljama u kojima su vladali → Karolinzi u razdoblju od oko 800. do otprilike sredine X. stoljeća. U užem smislu odnosi se na likovne umjetnosti, graditeljstvo i umjetnički obrt. Karolinška renesansa… Nastavi čitati →
karolinška umjetnost, lik. umjetnost, poglavito arhitektura i umj. obrt, Franačke države od druge pol. VIII. do X. st.; često nazvana karolinška renesansa. Vrlo značajno razdoblje eur. umjetnosti; prvi put nakon propasti rim. civilizacije stvorena je jedinstvena kultura i… Nastavi čitati →
Karolinzi, velikaški rod i vladarska dinastija srednjovjekovne Franačke države; nazvana prema svojem najistaknutijem vladaru → Karlu I. Velikom. Katkada se nazivaju i Arnulfinzi, prema pretku roda Arnulfu, biskupu u Metzu (umro 641). Moć obitelji zasnivala se na prostranim… Nastavi čitati →
Karolus, August, njem. fizičar (Reihen, 16. III. 1893 – Zollikon, kanton Zürich, 1. VIII. 1972). Prof. u Leipzigu, Freiburgu im Breisgauu. Razvio (1923) tzv. K-ćeliju (posebnu vrstu Kerrove ćelije) za prijenos slike telegrafskim i radijskim putem.
