Hektor (grč. Héktôr), u grč. mitologiji, sin Prijamov i Hekabin, muž Andromahin i otac Astijanastov. Najveći trojanski junak, glavni vođa Trojanaca i branitelj Troje u ratu protiv Grka, jer je otac Prijam, kralj Troje, bio star i nemoćan. Opisan… Nastavi čitati →
Hektorović, hvarska plemićka obitelj. Utemeljitelj obitelji je Hektor, sin Antuna Golubinića (Colombini), potomaka staroga hvarskog roda Piretića. God. 1448. Hektor je dobio dozvolu za podizanje kuće na Tvrdalju u Starome Gradu. Njegov sin Marin spominje se u vrijeme… Nastavi čitati →
Hektorović, Petar, hrvatski pjesnik (Hvar, 1487 – Stari Grad, 13. III. 1572). Školovao se ili u Splitu ili u Hvaru. Veći dio života gradio dvorac Tvrdalj u Starome Gradu, gdje nastaju i njegova djela. Sačuvan je odlomak… Nastavi čitati →
Hel (staronorv. jama), u skandinavskoj mitologiji, božica smrti i podzemlja. Stanuje u carstvu mraka, koje od ostalog svijeta dijeli rijeka Gjöll, a carstvo čuva pas Garm. Po najstarijem vjerovanju sve duše umrlih odlaze u Hel.
Hela i Friks, u grč. mitologiji, djeca beotskoga kralja Atamanta i božice Nefele. Lete na zlatnorunom ovnu bježeći od svoje maćehe Ino, koja ih želi žrtvovati Zeusu. Hela bježeći padne u more, dok Friks dospije u Kolhidu, gdje se… Nastavi čitati →
Helada (grč.), prema Homeru, naziv za područje u jugoist. Tesaliji. Poslije označava i sve grč. države osim Peloponeza, katkada s Tesalijom, a katkada bez nje. Ponekad se H. označavaju svi krajevi u kojima su obitavali Heleni, uključujući Veliku Grčku (u… Nastavi čitati →
Helanik (grč. Hellánikos), grč. logograf iz Mitilene na Lezbu (o. ←479 – o. ←400). Napisao preglede povijesti mnogobrojnih grčkih (Atika, Arkadija, Tesalija) i negrčkih zemalja (Egipat, Cipar, Perzija, Libija, Skitija) za razdoblje od Trojanskog rata do svojeg vremena (Povijest… Nastavi čitati →
Helder de Oliveira, Herberto, port. književnik (Funchal, Madeira, 23. XI. 1930). U prvom redu poznat kao pjesnik. Isprva slijedi nadrealističku poetiku, a poslije ispituje i druge eksperimentalističke postupke (Sabrane pjesme). Istaknuti predstavnik suvr. port. pjesništva.
helebarda (njem.), oštroper(ac), srednjovj. pješačko oružje za probadanje i sječenje, dugo oko 2 m. Danas se koristi samo vrlo stilizirano na paradama (švic. garda).
Helen (grč. Héllēn), prema grč. mitu, praotac i eponim Helena (Grka). Sin Deukaliona i Pire (prema drugim verzijama mita, sin Prometeja i Klimene). Imao je tri sina: Eola, Dora i Ksuta. Eol se smatra praocem eolskog plemena, Dor dorskog,… Nastavi čitati →
Helena, satelit planeta Saturna veličine 36×32×30 km.
Helena (grč. Helénē), u grč. mitologiji, najljepša žena svijeta, spartanska kraljica. Kći je Lede i Zeusa, koji se pretvorio u labuda, te je Leda izlegla dva jaja iz kojih su se izlegli Kastor, Poluks, Klitemnestra i Helena. Na Rodu… Nastavi čitati →
Helena, gl. grad amer. sav. države Montane i sjedište okruga Lewis i Clark u zap. dijelu države, u blizini r. Missouri, u plodnoj nizini Prickly Pear, okružen visokim planinama i brežuljcima; 26 700 st. Trg., financ. i prom. središte… Nastavi čitati →
helenist 1. Stručnjak za starogrč. jezik i književnost (isto što i grecist). 2. U antici, naziv za čovjeka koji je prihvatio helensku kulturu (religiju, jezik i običaje); također naziv za prevoditelja (sedamdesetoricu) Starog zavjeta na grčki (←III st.).
helenizam, naziv za posuđenicu iz grč. jezika, os. starogrčkoga (i može se raditi o učenoj riječi dospjeloj kroz lat., kao npr. matematika); usp. grecizam.
helenizam (grč. oponašanje svega grčkog), u širem smislu, grčka kultura tijekom svojega cjelokupnog razvoja, kao i prihvaćanje te kulture od strane negrčkih naroda. U suvremenoj historiografiji helenizam obuhvaća sva povijesna i kulturna događanja koja su slijedila nakon grčko-makedonskog prodora na… Nastavi čitati →
Helenska Republika → Grčka
Helespont, ant. ime za današnje → Dardanele.
