Helgoland (engl. Heligoland), otočić u Sjev. moru, u skupini Sjev. Frizijskih otoka; 1,6 km2. Od ušća Elbe udaljen 70 km; pripada Njemačkoj (Schleswig-Holstein). U istoimenom ribarskom naselju, koje se ubraja u najmodernija lječilišna i kupališna središta u Njemačkoj,… Nastavi čitati →
heliaja (grč. hēliaía skupština) ili helijeja, u drevnoj Ateni, sud u svezi s polit. sporovima koji je utemeljio Solon. Činilo ga je 6000 građana (iz svake file po 60), koji su navršili 30 god. Nazivani su heliasti. Bili… Nastavi čitati →
Heliand ili Heliant, starosaski ep o Isusovu životu. Poetska obradba Novog zavjeta u kojoj je iz misionarskih razloga Isus predstavljen kao germ. knez. Napisan u aliteriranim dugim stihovima (o. 830). Naziv dao prvi izdavač J. A. Schmeller (1830).
Helicobacter pylori, vrsta gram-negativne bakterije spiralnog oblika s višeslojnim bičevima iz roda Helicobacter, por. Spirillaceae. Kolonizira želučanu sluznicu oštećujući epitel pa je jedan od uzročnika kroničnoga gastritisa, ulkusne bolesti želuca i dvanaesnika te karcinoma želuca. Prenosi se… Nastavi čitati →
helidrom ili heliport (grč.), uzletište za helikoptere.
helij (lat. helium), znak He, kem. element, red. br. 2 u periodnom sustavu elemenata, atom. mase 4,0026; bezbojan, jednoatoman, negoriv plin. Ima ga u zraku 4,6 cm3 u 1 m3. Otkriven je najprije na Suncu (Lockery,… Nastavi čitati →
Helij ili Helije (grč. Hēlios), u grč. mitologiji, sin titana Hiperiona i Teje; personifikacija boga Sunca. H. je bog koji sve vidi i čuje, pa se zaziva kao svjedok u zakletvama. Njegovi su nadimci: Plodni, Sverodni, Svevidni, Osloboditelj i… Nastavi čitati →
helijantin ili metiloranž, dušična boja; žut (u alkalnoj otopini) ili crven (u kiseloj otopini).
helikobakter (grč.), Helicobacter pylori, spiralna bakterija; uzrokuje gastritis te povećava rizik od karcinoma želuca; liječi se antibioticima.
helikon (od grčkoga: heliks spirala, zavojnica) 1. U antičkoj Grčkoj, glazbalo s 4 žice koje je služilo za određivanje tona. 2. Limeno puhačko glazbalo duge, ljevkasto profilirane cijevi pri kraju znatno proširene, svinute u zavojnicu, pa se kod sviranja može… Nastavi čitati →
Helikon (također Elikonas, novogrč. Elikón), planinski masiv (visok 1749 m) u ant. Beociji, Grčka. Uz sjev. obalu Korintskoga zaljeva, ji od grada Levádhije. U grč. mitologiji i klas. književnosti boravište muza. Ist. padine bile su posebno svete (hram). Pod si… Nastavi čitati →
helikopter (grč.), vrsta letjelice koja uzlijeće i spušta se okomito, lebdi u zraku zbog sile uzgona koja nastaje rotacijom propelera (gl. rotor). Najveća vodoravna brzina h. je oko 300 km/h. Pogon vodoravno može biti klipni ili mlazni. Zbog letačkih sposobnosti… Nastavi čitati →
heliocentrični sustav svijeta, sustav sa Suncem u središtu svijeta oko kojeg se gibaju ostalih devet planeta sa svojim satelitima. Formulirao ga je N. Kopernik. Za njega su gibanja oko Sunca kružna. Kepler uvodi gibanja po elipsi u čijem je… Nastavi čitati →
Heliodor, prvi dvorjanin sirijskog vladara Seleuka IV. Filopatora. Živio u prvoj pol. ←II. st. Prema Bibliji (Knjiga o Makabejcima) pokušao opljačkati riznicu jeruzalemskog hrama. Uz pomoć Pergama ubio Seleuka i kratkotrajno samostalno zavladao (←175). Heliodorov pokušaj krađe žid. blaga… Nastavi čitati →
Heliodor (grč. Heliódôros), grč. astronom i filozof (Aleksandrija, V–VI. st.). Novoplatonovac, autor astron. didaktičkog spisa Pouke te komentar uz Uvod (djelo iz astrologije) Paula iz Aleksandrije.
heliodor, mineral, dragi kamen, varijetet berila zlatnožute boje.
Heliodor, grč. liječnik (←I. st. – I. st.). Autor izgubljene didaktičke pjesme u čijih se šesnaest sačuvanih stihova govori o ljekovitom izvoru u Italiji. Možda je onaj isti kojega Galen navodi kao liječnika optuženog da je pripremao otrove.
Heliodor, grč. kirurg (I. st.). Sljedbenik tzv. pneumatičke liječničke škole, autor priručnika o kirurgiji, o čemu podatke nalazimo kod Oribasija.
Heliodor, grč. metričar (I. st.). Proveo metričku analizu melskih dijelova Aristofanovih komedija (Aristofanski koloni). Napisao priručnik iz metrike. Učitelj leksikografa Ireneja iz Aleksandrije.
Heliodor iz Atene (Heliodor Perieget), grč. povjesničar. Živio u ←II. st. Napisao djelo u 15 knjiga u kojem je iznio opis umj. spomenika na atenskoj Akropoli te uz njih vezane pov. podatke. Djelo je sačuvano u malobrojnim fragmentima.
