kaštel (lat.), ant. rim. utvrda ili manji utvrđeni voj. tabor, poglavito uz linije obrambenog limesa. U sr. vijeku samostalna utvrda ili pojedini objekt (kula) u nekome utvrđenom kompleksu. Često označava i grad (burg) ili naselje podignuto uz grad odn. neki… Nastavi čitati →
Kaštela, primorski kraj na sjevernoj obali Kaštelanskoga zaljeva, između Trogira i Splita. Gradsko upravno područje koje se sastoji od sedam naselja, grupiranih u Donja i Gornja Kaštela, koja u administrativnom smislu čine cjelinu: Kaštel Sućurac (administrativno središte,… Nastavi čitati →
kaštelan (novolat.), u sr. vijeku, upravitelj odn. nadzornik utvrde ili grad. straže i posade, katkada i zapovjednik kaštela, utvrde, grada; u nekim krajevima k., imenovan od kralja, obnašao je i sudsku vlast. U hrv. izvorima istoznačnica za naziv k. jest… Nastavi čitati →
Kaštelan, Andrija, hrv. liječnik (Barbat na Rabu, 30. X. 1934). Studirao na Med. fak. u Zagrebu, od 1975. prof. fiziologije i imunologije. Vodio Centar za tipizaciju tkiva, te proučavao histokompatibilnost, imunogenetiku, ulogu HLA-antigena i dr. Od 1979.… Nastavi čitati →
Kaštelan, Jure, hrvatski književnik (Zakučac, kraj Omiša, 18. XII. 1919 – Zagreb, 25. II. 1990). Školovao se u Splitu i Zagrebu. Godine 1942. priključuje se narodnooslobodilačkom pokretu. Diplomirao slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1949,… Nastavi čitati →
Kaštelančić, Ante, hrvatski slikar (Podstrana, 17. VIII. 1911 – Split, 15. IV. 1989). Završio Akademiju u Zagrebu; profesor na splitskim umjetničkim školama. U ranoj fazi pod utjecajem van Gogha pastoznim namazima slika figuralne kompozicije, mrtve… Nastavi čitati →
Kaštelanski zaljev, zaljev Jadranskoga mora u srednjoj Dalmaciji. Prostire se između kopna, otoka Čiova i poluotoka Marjana; dug je 14,8 km, širok do 6,6 km, dubok do 60 m. Trogirski kanal spaja ga s Trogirskim zaljevom; prema Splitskom kanalu… Nastavi čitati →
Kaštelir-Labinci (talijanski Castelliere-Santa Domenica), naselje i središte istoimene općine u Istarskoj županiji, u zapadnoj Istri, 13 km sjeveroistočno od Poreča; leže na 215 m (Kaštelir) i 184 m (Labinci) nadmorske visine. Stanovništvo se bavi poljodjelstvom, vinogradarstvom i stočarstvom. Razvijena… Nastavi čitati →
Kašubi, pribaltički slavenski narod nastanjen uz donju Vislu i Pomorje; kao i drugi baltički i baltoslavenski narodi, najvećim dijelom najprije germanizirani, a u Poljskoj polonizirani. U XVI. stoljeću javljaju se prvi zapisi na kašupskom jeziku.
kašupski jezik, jedan od arhaičnih zapadnoslavenskih jezika, s velikim brojem narječja. → poljski jezik
kat (khat, čat), lišće i mladi izdanci biljke Catha edulis, koja raste u ist. Africi. Sadrže tvari koje imaju psihostimulacijske osobine nalik amfetaminu. Lišće se žvače svježe, dok se od osušenoga pripravljaju napitci (“abesinski čaj”).
katabolizam (grč.), “raspadni metabolizam”; proces razgradnje u metaboličkom procesu pri kojemu organizam pretvara određene tvari u raspadne produkte koji se moraju odstraniti.
katafalk (lat.), odar na koji se polaže lijes s pokojnikom; prekriva se crnom tkaninom, okružuje svijećama.
kataforeza, gibanje pozitivnih čestica koloida prema katodi u el. polju. Sin. za → elektroforezu.
katahreza (grč.) 1. U ant. retorici, metafora iz nužde, koja se koristi kad za nešto ne postoji ime. 2. Upotreba neadekvatnih metafora. 3. Pogrešna upotreba riječi koja nije u skladu s njihovim pravim značenjem (strašno lijepo; ružan krasopis).
Katajev, Valentin Petrovič, ruski književnik (Odesa, 28. I. 1897 – Moskva, 12. IV. 1986). Brat → Jevgenija Petroviča Petrova. Javio se satiričnim romanom Pronevjeritelji (1926) te komedijom Kvadratura kruga (1928), dok u romanu… Nastavi čitati →
kataklazit, metamorfna stijena nastala pod dominantnim utjecajem usmjerenoga dinamičkog tlaka (stresa) u gornjim dijelovima kamene kore. Dijelovi ranije zdrobljene stijene dodatno su povezani naknadno iskristaliziranim mineralnim vezivom.
kataklizma (grč.), potop, velika elementarna nesreća, katastrofa. Termin se ponajprije odnosi na velike geološke promjene koje su izmijenile lice Zemlje te dovele i do velikih bioloških promjena (izumiranje jednih i nastajanje drugih vrsta i dr.). Pojedini geolozi navode i do… Nastavi čitati →
katakombe (kasnolat.), prvotno naziv za lokalitet sa starokršć. grobljem kraj današnje crkve sv. Sebastijana u Rimu; podzemno groblje, često velikih razmjera, naročito u starokršćansko doba (najpoznatije su k. u Rimu Sebastijanove, Domiciline, Prisciline i dr.). Ponajprije mjesto za obavljanje kulta… Nastavi čitati →
