Czeczot, Jan, poljski i bjeloruski pjesnik (Małuszyce, 24. VI. 1796 – Druskieniki, Litva, 1. VIII. 1847). Jedan od osnivača rodoljubne družine Filomata. U progonstvu proveo 16 godina. Bavio se etnografijom. Važna ličnost bjeloruskog kulturnog preporoda.
Czekanowski, Jan, poljski antropolog i etnolog (Głuchów, 6. X. 1882 – Szczecin, 20. VII. 1965). Profesor na sveučilištima u Lavovu (1913–41) i Poznańu (1946–60). Posebno se bavio etnološkim i antropološkim istraživanjem Poljske (Nacrt poljske… Nastavi čitati →
Czepko von Reigersfeld, Daniel, njemački pjesnik (Koskowice, kraj Legnice, Poljska, 23. IX. 1605 – Wohlan/Wołów, 8. IX. 1660). Pisao nekada popularne, u rukopisima dugo širene, religiozne, didaktične te ljubavne pjesme i drame.
Czermak, Johann Nepomuk, njemački liječnik (Prag, 17. VI. 1828 – Leipzig, 17. IX. 1873). Djelovao kao profesor fiziologije u Grazu, Krakovu, Pešti, Pragu, Jeni i Leipzigu. Neovisno o Ludwigu Türcku uveo u praktičnu primjenu laringoskopiju,… Nastavi čitati →
Czernin, Ottokar, grof, austrougarski političar i diplomat (Dymokury, kraj Kolína, Češka, 26. IX. 1872 – Beč, 4. IV. 1932). Austrougarski poslanik u Bukureštu (1913); kao ministar vanjskih poslova (1916) sudjelovao u tajnim pregovorima cara Karla… Nastavi čitati →
Czerny, Carl, austrijski skladatelj i glazbeni pedagog (Beč, 21. II. 1791 – Beč, 15. VII. 1857). Već s 15 godina ugledan učitelj klavira, odgojio mnogo znamenitih pijanista (→ Franz Liszt, → Sigismund Thalberg… Nastavi čitati →
Czerwieński, Bolesław, poljski književnik (Lavov, 3. IV. 1851 – Lavov, 3. IV. 1888). Predvodnik socijalističkog pokreta u Galiciji i urednik socijalističkih novina Praca. Pisao drame (Sužanj), lirske (Poezija) i revolucionarne pjesme.
Częstochowa, grad u j Poljskoj, vojvodstvo Śląskie, na gornjem toku Warte, 64 km s od Katowica; 257 800 st. Trg. i industr. središte (crna metalurgija, prehr., tekst., kem., staklarska, kovinska, drvna ind.). Prom. križište. Najvažnije hodočasničko… Nastavi čitati →
Czuchnowski, Marian, poljski književnik i novinar (Polna, 22. V. 1909 – London, 9. I. 1991). Kao pjesnik povezan s krakovskom avangardom, kao novinar politički aktivan na ljevici. Početkom II. svjetskoga rata umalo zaglavio u sovjetskom logoru, pridružio… Nastavi čitati →
Czuczor, Gergely, mađarski književnik (Andód/Andovce, 17. XII. 1800 – Pešta, 9. IX. 1866). Benediktinac. Pokrenuo Akademijin projekt rječnika mađarskog jezika. Zbog svoje slobodoumnosti često kritiziran. Izazvao pozornost jezično bogatim i stilski dorađenim epom Botond. Zbog revolucionarnog književnog djelovanja… Nastavi čitati →
Czyński, Jan, poljski književnik i publicist (Varšava, 20. I. 1801 – London, 31. I. 1867). Sudionik ustanka 1830–31, nakon čega bježi u Pariz. Istaknuti politički pisac poljske emigracije. Pokrenuo nekoliko novina koje su se bavile… Nastavi čitati →
Czyżewski, Tytus, poljski pjesnik i slikar (Przyszowa, 28. XII. 1880 – Krakov, 5. V. 1945). Jedan od utemeljitelja slikarske i pjesničke grupe Formista, avangardista koji su kombinirali načela kubizma, ekspresionizma i futurizma. Slikao portrete,… Nastavi čitati →
Č, č 1. Četvrto slovo hrvatske latinice (nalazi se i u češkoj, lužičkoj, slovačkoj i slovenskoj latinici te u ćirilici). 2. lingv Znak za prednjonepčani suglasnik, afrikatu, koja se fonetski tumači kao istodobna artikulaciju glasova t i š.
Čabar, grad i središte gradskoga upravnog područja, Primorsko-goranska županija, Gorski kotar, u dolini rijeke Čabranke, na 523 m nadmorske visine, uz hrvatsko-slovensku granicu, 40 km sjeverozapadno od Delnica; grad ima 412, a… Nastavi čitati →
Čabranka, rijeka u Gorskom kotaru, duga 17,5 km; lijevi pritok Kupe. Teče hrvatsko-slovenskom granicom. Izvire pod Obrhom (546 m), sz od Čabra, a ulijeva se u Kupu kod Osilnice (Slovenija), si od Gerova. Ribolov (pastrva). Malena hidroelektrana kraj Čabra.
Čabulja, planina u sjeverozap. Hercegovini, sz od Mostara, BiH; najviši vrh Velika Vlajna (1776 m). Rijetka naseljenost. Stočarstvo.
Čačak, grad u sr. Srbiji, na desnoj obali Zap. Morave, 72 400 st. Industr. i prom. središte. Kem., građev., elektrotehn., kovinska ind. Središte plodne poljoprivr. okolice (voće, povrće, vinova loza). Srednjovj. crkva. U okolici desetak manastira. U… Nastavi čitati →
Čačinci, naselje i središte istoimene općine, Virovitičko-podravska županija, 20 km jugoistočno od Slatine. Leži na 110 m nadmorske visine. Naselje ima 2110, a općina 2802 stanovnika (2011). Leži uz podravsku željezničku prugu i magistralnu cestu Slatina–Našice. Poljodjelstvo (žitarice,… Nastavi čitati →
Čačković, Miroslav, hrvatski kirurg (Zagreb, 23. IX. 1865 – Zagreb, 29. VI. 1930). Cijeli svoj radni vijek proveo je na kirurškom odjelu Bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu (1914–28. predstojnik). Napose se bavio abdominalnom kirurgijom. Jedan… Nastavi čitati →
Čačvina, srednjovjekovna utvrda na lijevoj obali Cetine. Prvi spomen 1371. U posjedu hrvatskih velikaša Nelipčića (XIV. stoljeće), Frankapana, Talovaca i Kosača (XV. stoljeće). Turska vlast 1513–1718. Crkva Svih Svetih.
