itabirit, sedimentna ili metamorfna formacija bogata željezom koja se sastoji ugl. od hematita i kremena. Naziv i. koristi se i za hematitno-kvarcne škriljevce.
Itabuna, grad u jugoistočnom dijelu brazilske savezne države Bahia; 204 667 stanovnika (2010). Gusto naseljen (432,2 st./km2). Smješten na rijeci Cachoeiri, samo 53 m nad morem. Status grada od 1910. Trgovačko središte za bogatu stočarsku… Nastavi čitati →
itacizam, novogrčki izgovor slova eta kao i (ranije se izgovaralo kao e; npr. Atena–Atina).
Itacoatiara (nekadašnji naziv Serpa), grad na SI sav. države Amazone na SZ Brazila; 49 600 st., 180 km i od Manausa, gl. grada sav. države. Smješten na sjev. obali Amazone nizvodno od ušća Madeire u Amazonu. Važno arheol. nalazište.
Itagaki, Taisuke, japanski političar (Kochi, 21. V. 1837 – Tokyo, 16. VII. 1919). Sudionik revolucije 1867–68. Carev tajni savjetnik (1871–73), ministar za javne poslove (1878) i ministar unutarnjih poslova (1880, 1898). Godine 1881. osnovao prvu političku… Nastavi čitati →
Itagüí, grad u dep. Antioquiji na S Kolumbije; 269 tis. st. Smješten na r. Porce između Kordiljera Anda Occidental i Anda Central 1569 m n.m. Nekoć lokalno trg. središte, danas dio aglomeracije Medellína od kojega je udaljen 8 km.
Itaipu (portugalski: Itaipú), hidrocentrala koju su na rijeci Parani izgradili Paragvaj i Brazil 1982; do 2008, kada je puštena u rad kineska hidrocentrala Tri kanjona na rijeci Yangtzeu, bila je najveća hidrocentrala na svijetu s 12 600 MW… Nastavi čitati →
Itajaí, grad u sav. državi Santa Catarini u juž. Brazilu; 154 400 st. Smješten na ušću r. Itajaí u Atlantski ocean, 6 m n. m. Osnovali ga sred. XIX. st. njem. i tal. kolonisti. Trg. središte i izvozna luka za poljopriv. okolicu.
Itajaí, r. u državi Santa Catarini u juž. Brazilu; duga 201 km. Utječe u Atlantski ocean.
Itaka ili Itháki, otok u Jonskome moru uz zap. obalu Grčke; površine 96 km2, 3500 st. Drugi najmanji od ukupno 7 jonskih otoka (manji je samo otok Paxos). Zajedno sa otokom Kefalinijom čini dep. Kefalliníu. Od Kefalinije… Nastavi čitati →
Ital, mitski kralj nepoznata podrijetla, eponim Italije. Iz izvora je poznato samo da je bio dobar i mudar vladar. Prema nekima vladao je u Bruziju, po drugima na Siciliji ili drugdje. Bio je sin Satirije, Minosove kćeri, prema drugima… Nastavi čitati →
Itala, fragmenti predjeronimskih lat. prijevoda Biblije (skraćeno od Itala versio), koje spominje Augustin; naziva se i Vetus Latina.
Italici (Itali), skupina indoeuropskih naroda koji su potkraj ← II. tisućljeća naselili Apeninski poluotok i tijekom antičkoga razdoblja bili pretežit dio tamošnjega žiteljstva. Prema jezičnoj razdiobi razlikuju se dvije temeljne skupine: Latino-Falisci i Osko-Umbrijci. Od ← V. stoljeća Rim… Nastavi čitati →
italički jezici → italski jezici
Italija, država u juž. Europi, zauzima Apeninski poluotok, otoke Siciliju i Sardiniju te mnogobrojne manje otoke; graniči s Francuskom na SZ, Švicarskom i Austrijom na S i Slovenijom na SI, te San Marinom i Vatikanom, enklavama unutar tal. države;… Nastavi čitati →
italika, koso pismo koje je po uzoru na Petrarkin rukopis stvorio venecijanski tiskar Aldus Manutius, uz pomoć Francesca Griffa. → kurziv
italski jezici, grana indoeur. jezične porodice, ima dva odvjetka: latinsko-faliskički i oskijsko-umbrijski. Svi su govornici u rim. vrijeme, ugl. u ←I. st., prešli na latinski. Latinski se s vremenom razvio u romanske jezike.
Faliskijski je poznat po malobrojnim kratkim… Nastavi čitati →
Itapecuru, rijeka u državi Maranhão na sjeveroistoku Brazila; duga 1450 km. Teče na sjever utječući u zaljev São José u Atlantskom oceanu.
Itapetininga, grad u središnjem dijelu savezne države São Paulo, jugoistočni Brazil; 144 377 stanovnika (2010). Na nadmorskoj visini od 670 m u blizini istoimene rijeke. Naselje osnovano 1770. kao Nossa Senhora dos Prazeres. Središte trgovine proizvoda poljoprivredne… Nastavi čitati →
Itapicuru, r. u sav. državi Bahia na SI Brazila. Izvire u gorskom sustavu Itapicuru. Teče na SZ te se ulijeva u Atlantski ocean u zaljevu Sao José. Ukupne duljine 1200 km, od čega je 640 km plovno.
