gladijator (od lat. gladius mač), mačevalac u bojnim natjecanjima; poslije profesionalni borac na javnim natjecanjima u Rimu. Podrijetlo borbi gladijatora je etrursko; isprva priređivano samo pri pogrebnim obredima. U Rimu se prvi put izvode ←264. i g. se naziva bustuarius… Nastavi čitati →
Gladilin, Anatolij Tihonovič, ruski književnik (Moskva, 21. VIII. 1935). Šezdesetih godina jedan od istaknutijih predstavnika mlađe generacije uz V. Aksjonova. Pisao uglavnom na teme iz života mladih. Emigirao iz SSSR-a 1976. i živi u Parizu. Važnija djela:… Nastavi čitati →
gladiola (lat. Gladiolus), sabljičica, rod iz por. perunika (Iridaceae), s oko 250 ukrasnih vrsta; uzgajaju se i mnogi varijeteti; u nas i nekoliko samoniklih vrsta, npr. obična g. (G. communis), ilirska g. (G. illyricus), talijanska g.… Nastavi čitati →
Gladkov, Fjodor Vasiljevič, rus. književnik (Černavka, 21. VI. 1883 – Moskva, 20. XII. 1958). Romanom Cement (1925) afirmirao se kao jedan od vodećih predstavnika tzv. “proizvodne književnosti”. Pisao i satirički o birokraciji.
Gladna stepa (rus. Golodnaja step’), naziv dvaju aridnih područja. Odnosi se ponajprije na Južnu gladnu stepu ili pustinju Mizarčol. To je ravnica duž lijeve obale r. Sir-Darje, j od Čardarinskog umjetnog jezera, i od jezera Ajdarkul’ i z od Ferganske… Nastavi čitati →
gladovanje, dugotrajno lišavanje hrane. Tijekom g. čovjek iskorišćuje vlastite energetske zalihe. Rezultati kroničnoga g. su smanjenje tjelesne mase, edemi, opća slabost, malaksalost, anemija, hipotenzija, hipotermija, mentalna depresija, a javljaju se i simptomi avitaminoze. Uzroci g. su elementarne nepogode, ratovi,… Nastavi čitati →
Gladstone, grad u Australiji, sav. država Queensland; 42 300 st. Važna luka na ist. austral. obali i industr. središte; uvoz boksita iz Weipe (poluotok York, sjev. Queensland), proizvodnja i izvoz aluminija. Izvoz ugljena, sumporne kiseline i poljoprivr. proizvoda.… Nastavi čitati →
Gladstone, William Ewart, engl. državnik (Liverpool, 29. XII. 1809 – Hawarden, 19. V. 1898). U početku torijevac. Ministar trgovine (1843) i kolonija (1845); potiče ukidanje Zakona o žitu i zalaže se za emancipaciju Židova. Popularnost… Nastavi čitati →
glagol (staroslav.), promjenljiva riječ kojom se izriču radnja, zbivanje ili stanje u vremenu. Ima kategorije vida, lica, načina, vremena i stanja. Za razliku od drugih vrsta riječi, npr. imenica, glagoli imaju posebnu fleksiju, konjugaciju. Jednostavni glagolski oblici građeni su… Nastavi čitati →
glagolski pridjev, glagolski oblik kojim se iskazuje sudjelovanje objekta u radnji izraženoj glagolom od kojega je taj pridjev izveden. U hrv. standardnom jeziku imamo g. p. radni (particip perfekta II) i g. p. trpni (particip pasivni). G. p. radni… Nastavi čitati →
glagolski prilog, glagolski oblik kojim se izriče dodatna radnja povezana s drugom radnjom. U hrv. standarnom jeziku imamo g. p. sadašnji (particip prezenta) i g. p. prošli (particip perfekta I). G. p. sadašnji tvori se od 3. lica množine… Nastavi čitati →
glagoljaštvo, ukupnost bogoslužnih i kult. činjenica vezanih uz višestoljetno vršenje kat. obreda na staroslav. jeziku, prema knjigama pisanima glagoljicom. Čvrsto ukorijenjeno na znatnom dijelu hrv. etničkog prostora, jedinstvena je nelatinska liturgijsko-jezična enklava u krilu Kat. crkve. Tijekom sr. vijeka… Nastavi čitati →
glagoljica, najstarije slav. pismo, sastavio ga je sv. Ćiril (Konstantin) poč. 2. pol. IX. st., vjerojatno po uzoru na grč. brzopisno pismo, s ugledanjima na neka druga pisma što ih je poznavao. G. se proširila u više ondašnjih slav.… Nastavi čitati →
glagoljsko pjevanje 1. Pjevanje svećenika glagoljaša koji se služe tekstovima na crkvenoslav. jeziku hrv. redakcije pisanima glagoljicom. 2. Tradicijsko crkv. pjevanje svećenika i laika koje je u poč. nastalo iz crkv. pjevanja na staroslav. jeziku, a već u sr. vijeku… Nastavi čitati →
Glaise von Horstenau, Edmund, austrijski general i političar (Braunau am Inn, 17. XII. 1882 – Langwasser, kraj Nürnberga, 20. VII. 1946). Od 1936. ministar unutarnjih poslova Austrije; od ožujka do svibnja 1938. austrijski potkancelar; 1941–44.… Nastavi čitati →
Glamoč, gradić u zap. Bosni, BiH; od 8600 st. 1991. pao na 4200 st. (2004). Nalazi se na juž. rubu Glamočkog polja na cesti Livno–Mrkonjić-Grad. Obližnje uzletište Suhopolje (gdje je u II. svj. ratu poginuo I. L. Ribar). Prehr.,… Nastavi čitati →
Glamočani (Dlamočani), hrv. plemićki rod. Spominju se od XII. st. u Sidraškoj i Lučkoj županiji. Ratovali na strani kralja Ladislava IV. Kumanca protiv Čeha te kao nagradu stekli posjede Kašić i Banjevac. Sr. XIV. st. dolaze u zavisan položaj prema… Nastavi čitati →
