Dinokrat (grčki: Deinokrátĕs), grčki graditelj u službi Aleksandra Velikog (IV. stoljeće pr. Kr.). Napravio plan (po principima Hipodama iz Mileta) izgradnje grada Aleksandrije koji se smatra najvećim dostignućem helenističkog urbanizma. Pripisuju mu se neki neobični projekti (namjera da od… Nastavi čitati →
dinornis (grčki: deinos strašan, ornis ptica), moa, rod izumrlih ptica trkačica iz porodice Dinornithidae. Bile su visine 3,5–4 m, slične emuu ili noju, imale su kratak kljun, zakržljala krila i masivne visoke noge. Hranile su se biljem, gnijezdile se… Nastavi čitati →
dinosauri (grčki: deinos strašan, sauros gušter), velegmazovi. Red izumrlih gmazova najvećma golemih dimenzija. Prema građi kukova dijele se u gušterokuke i pticokuke. U prvoj su skupini najpoznatiji diplodok i brontosaur (hodali su na 4 noge, imali su malenu glavu te… Nastavi čitati →
dinoterij (grčki: deinos strašan, therion životinja), podred izumrlih slonolikih rilaša (Proboscidae). Živjeli u miocenu i pliocenu u Euraziji, a u Africi i u pleistocenu. Stariji oblici bile su manji, kasniji veći, poput današnjih slonova. Imali su surlu, gornju čeljust… Nastavi čitati →
dinja (Cucumis melo), melon, jednogodišnja povrtna biljka iz porodice bundeva (Cucurbitaceae), podrijetlom iz tropske Azije i Afrike. Do preko 1 m duge vriježe pužu ili se penju s pomoću vitica. Listovi su hrapavo dlakavi, cvjetovi žuti. Jestivi slatkasti… Nastavi čitati →
Dinjičići, bosanska velikaška obitelj. Glavni posjedi nalazili su se u Podrinju (od 1366). Rodonačelnikom obitelji smatra se župan Dinica. Najistaknutiji član je župan Dragiša, sudionik ubojstva velikaša Pavla Radinovića (1415). Nakon izumiranja velikaša Zlatonosovića, Dinjičići postižu naslov… Nastavi čitati →
dioba profita, sustav poticanja zaposlenika dijelom profita ako on bude ostvaren iznad neke minimalne razine. Smatra se da profit na taj način postaje zajednički interes vlasnika i zaposlenika, što smanjuje sukobe i pridonosi identifikaciji zaposlenika s poduzećem. Zaposlenicima se… Nastavi čitati →
dioba rada → podjela rada
dioba vlasti, podjela vlasti u državi na zakonodavnu, izvršnu i sudsku; jedno od osnovnih načela moderne demokracije, koje je prvi put iznio francuski politički mislilac → Montesquieu. Tri osnovne državne funkcije, po njemu, obavljaju različiti organi koji… Nastavi čitati →
dioda, vakuumska ili plinska elektronska cijev koja se sastoji od katode, iz koje izlaze elektroni, i anode, koja ih privlači ako je na višem potencijalu od katode. Propušta struju samo u jednom smjeru. Također poluvodički element koji služi kao… Nastavi čitati →
Diodor Kron, iz Jasa (grčki: Diódôros Kronos), grčki filozof (IV. stoljeće pr. Kr.). Veliki dijalektičar megarske škole. Poznat po razmatranjima o mogućem i nemogućem. Moguće je samo ono što je stvarno; ono što je nestvarno ujedno je i nemoguće.
Diodor Sicilski, grčki povjesničar. Rođen u Agiriju na Siciliji. Živio u Rimu u I. stoljeće pr. Kr. Radi povijesnih istraživanja putovao Egiptom. Glavno djelo Knjižnica; od 40 knjiga cjelovito je sačuvano 15 (I–V, XI–XX). Obrađuje opću povijest od… Nastavi čitati →
Diodor Tirski, grčki filozof (II. stoljeće pr. Kr.). Učenik i nasljednik Kritolajev u peripatetičkoj školi. Pokušavao je spojiti stoicizam s peripatetičkim učenjem. Smatrao da je duša od etera, a najveće dobro sastoji se u normalnom i bezbolnom životu. Bavio se i teorijom govorništva.
Diodot, grčki povjesničar. Živio u IV. stoljeću pr. Kr. Objavio Dnevnik Aleksandra Velikog, kojim su se poslije služili poznati pisci (→ Diodor Sicilski, → Plutarh i dr.).
Diofan (grčki: Diophánēs), grčki retor iz Mitilene (druga polovica II. stoljeća pr. Kr.). Učitelj Tiberija Grakha i njegov je politički rad javno i aktivno podupirao. Ubili su ga optimati u Rimu nakon Tiberijeve smrti.
Diofant iz Aleksandrije, grčki matematičar (III. stoljeće pr. Kr.). Proučavao racionalna rješenja neodređenih jednadžbi. Riješio neke jednadžbe 3. stupnja. Pisac djela Aritmetika. Pridonio razvoju matematičke simbolike (sinkopirana algebra). Utjecao na europsku i arapsku matematiku. Po njemu se naziva… Nastavi čitati →
Diogen Antonije (grčki: Diogenes Antonios), grčki sofist i pisac (vjerojatno iz I. stoljeća). Napisao fantastičan roman Nevjerojatne zgode s onu stranu Tule, u 24 knjige. U njemu se, među ostalim, opisuje put na Mjesec. Sačuvan je u izvacima kod Focija.
Diogen iz Apolonije (grčki: Diogénēs ho Apollōniátēs), grčki filozof i liječnik (V. stoljeće pr. Kr.). → Anaksimenov učenik. Učenje jonske škole povezuje s Anaksagorinim. Smatra da je zrak pratvar, zajednička supstancija svih tvari, beskrajni princip, vječan, nepromjenjiv, svemoćan,… Nastavi čitati →
Diogen iz Enoande, grčki filozof, epikurejac (II. stoljeće pr. Kr.). Svoje filozofsko učenje zapisao je na stijeni dugoj 40 m čiji je glavni dio pronađen 1884. Osim filozofskog teksta natpis sadrži i njegovu oporuku rodnom gradu.
Diogen iz Seleukije, stoički filozof (II. stoljeće pr. Kr.), Hrizipov učenik, 155. godine pr. Kr. Atenjani su ga s Kritolajem i Karneadom poslali u Rim da izmoli oprost od novčane kazne zbog pljačkanja grada Oropa. Tada je Diogen upoznao… Nastavi čitati →
