dudovi (Moraceae), porodica drvenastih biljaka iz podrazreda prostolatičnica (Choripetalae). Odlikuju je cistoliti u listovima te mliječni sok. Raste u toplim krajevima. U tu porodicu spadaju mnoge prehrambene i industrijske biljke: dud, dudovac, smokva, gumijevac, krušnica.
Dudow, Slatan (pravim imenom i prezimenom Zlatan Dudov), njemački filmski režiser bugarskoga podrijetla (Caribrod, danas Dimitrovgrad, Srbija, 30. I. 1903 – Berlin, 12. VII. 1963). Snimio desetak dugometražnih igranih filmova, od kojih debitantski Kuhle Wampe (1932,… Nastavi čitati →
duduk, folklorno glazbalo. 1. Mala jednocijevna svirala od trske ili bazgovine s 2–6 rupica. 2. Duga sviraljka koju pastiri izrađuju u proljeće od kore stabala.
duecento (talijanska oznaka za 200; skraćenica za 1200), u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za XIII. st. Mješavina triju komponenata: bizantske, romanske i gotičke iz koje se razvio glavni predstavnik novog duha europske umjetnosti Giotto.
Duenova vaza, vaza od pečene gline s trima udubinama, jedan od najstarijih spomenika latinskog jezika; pronađena u Rimu 1880, potječe vjerojatno iz V. st. pr. Kr. Natpis pisan grčkim slovima čita se zdesna nalijevo i različito tumači.
Duero (španjolski; portugalski Douro; latinski Durius), rijeka na sjeveru središnjega dijela Pirenejskoga poluotoka, duga 895 km (od toga 209 km u Portugalu); porječje 79 100 km2, prosječni protok 700 m3/s. Treća najdulja rijeka na… Nastavi čitati →
Dufay (du Fay, du Fayt), Guillaume (Guillermus, Guillelmus, Willermus), nizozemski skladatelj (vjerojatno Cambrai, oko 1400 – Cambrai, 27. XI. 1474). Prvu glazbenu poduku dobio u dječjem zboru katedrale u Cambraiju, djelovao na dvorovima u Italiji, Savoji, na burgundskom… Nastavi čitati →
duffel coat (engleski: zimski ogrtač), teški zimski ogrtač od grube vunene tkanine; obično do koljena i s kapuljačom.
Düfler, Martin, njemački arhitekt (Wrocław, 1. I. 1859 – Dresden, 21. XII. 1942). Jedan od glavnih predstavnika Jugendstila (stil mladosti); projektirao poslovne i stambene objekte u Münchenu, Dortmundu, Lübecku i veliko kazalište u talijanskom gradu Meranu.
Dufourspitze, najviši vrh Švicarske i drugi po visini vrh u Alpama; 4634 m. Jedan od vrhova masiva Monte Rosa na granici s Italijom (tal. Punta Dufour). Osvojila ga engl. ekspedicija 1855.
Dufresny, Charles, Seigneur de la Riviere, francuski književnik (Pariz, 1657 – Pariz, 6. X. 1724). Napisao 12 popularnih komedija (Duh protuslovlja; Prekinuta svadba; Seoska namiguša) tipičnih za onodobnu dvorsku kulturu. Značajno mu je i djelo Ozbiljne… Nastavi čitati →
Dufy, Raoul, francuski slikar i grafičar (Le Havre, 3. VI. 1877 – Forcalquier, 23. III. 1953). Nakon školovanja u Le Havreu i Parizu, slijedi luminizam impresionista. Prijateljuje s Matisseom i postaje jedan od glavnih slikara fovizma. Slikao… Nastavi čitati →
duga, optička pojava u atmosferi koja se očituje kao luk spektralnih boja nastalih u oblaku od vodenih kapljica obasjanih Suncem. Zrake svjetlosti padaju na kapljice, ulaze u njih, lome se, zatim se u unutrašnjosti jedanput ili dvaput reflektiraju, izlaze… Nastavi čitati →
Duga Resa, grad i središte gradskoga upravnog područja, Karlovačka županija, 11 km jugozapadno od Karlovca; leži na 134 m nadmorske visine. Grad ima 6011, a gradsko upravno područje 11 180 stanovnika (2011). Nalazi se na rijeci Mrežnici… Nastavi čitati →
Dugački, Zvonimir, hrv. geograf i povjesničar (Osijek, 1. I. 1903 – Zagreb, 19. I. 1974). Diplomirao geografiju i povijest na Filoz. fak. u Zagrebu (1926), doktorirao pov. tezom 1928. Usavršavao se u Beču i Berlinu… Nastavi čitati →
Dugan, obitelj hrvatskih glazbenika. Čedomil, orguljaš i pijanist (Zagreb, 24. I. 1915 – Zagreb, 16. I. 1989). Sin Franje st. Uz diplome iz klavira i orgulja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (na kojoj… Nastavi čitati →
Dughet, Gaspard (Gaspard Poussin), francuski slikar (Rim, 15. VI. 1615 – Rim, 25. V. 1765). Učenik i šurjak → Nicolasa Poussina od kojega je u kasnijim godinama uzeo prezime. Vrlo plodan slikar dekorativnih fresaka s… Nastavi čitati →
Dugi otok, najveći otok u zadarskoj skupini sjevernodalmatinskih otoka, Zadarska županija, 114 km2; 1655 stanovnika (2011). Pruža se u dinarskom smjeru (sjeverozapad–jugoistok) u duljini od 43 km, širok oko 4,6 km; duljina obale 170,7 km, što ga,… Nastavi čitati →
Dugi Rat, naselje i središte istoimene općine, Splitsko-dalmatinska županija; naselje ima 3442,
a općina 7092 stanovnika (2011). Leži uz Jadransku magistralu, 5 km istočno od Omiša. Naselje se razvilo nakon osnutka tvornice karbida i cijanida 1912, odnosno tvornice ferolegura… Nastavi čitati →
dugi rok (ekonomija), vremenski obzor planiranja, vrijeme dovoljno dugo za djelovanje svih ekonomskih procesa i za ostvarivanje svih željenih promjena proizvodnje. U mikroekonomiji, vrijeme u kojem su svi → faktori proizvodnje varijabilni. U dugom su roku stoga moguća sva prilagođavanja… Nastavi čitati →
