Abecedar:

duglazija

duglazija (Pseudotsuga), pseudočuga, drvenasti biljni rod četinjača iz porodice borova (Pinaceae). Naraste i do 60 m u visinu, do 2 m debljine, ima piramidalan oblik stabla. Iglice su 2–3 cm duge, svijetlozelene ili tamnozelene. Slična je običnoj jeli, samo… Nastavi čitati →

dugme

dugme (regionalni nazivi puce, gumb, botun) 1. Plosnata, obično okrugla pločica, koja prolazi kroz rupicu tkanine, kože, krzna i sl. te vezuje dva dijela odjeće, posteljine i dr. Urešeno služi kao ukras odjeći i narodnoj nošnji. 2. Dio… Nastavi čitati →

Dugo Selo

Dugo Selo, grad i središte gradskog upravnog područja, Zagrebačka županija, 20 km istočno od Zagreba; leži na 106 m apsolutne visine. Grad ima 10 494, a gradsko upravno područje 17 466 stanovnika (2011). Uz cestu Zagreb–Vrbovec, te na… Nastavi čitati →

Dugonics, András

Dugonics, András, mađarski književnik (Szegedin, 18. X. 1740 – Szegedin, 25. VII. 1818). Prvenstveno poznat po romanu Etelka (1788) u kojem tematizira mađarsko-finske veze i kulturnu srodnost.

Dugopolje

Dugopolje, naselje i središte istoimene općine, Splitsko-dalmatinska županija, 20 km sjeveroistočno od Splita; naselje ima 2993, a općina 3469 stanovnika (2011). Leži u istoimenom polju, uz državnu cestu Sinj–Split i u blizini autoceste A1 (Zagreb–Split), gdje je izgrađena velika… Nastavi čitati →

dugoticalci

dugoticalci (Nematocera), podred dvokrilaca (Diptera). Imaju duge, tanke i lomljive noge, ličinke i kukuljice im žive u vodi. U tom podredu nalaze se komari, komarci, gljivarci, šišarice, dlakarice, braničevke (amo spada i golubačka mušica koja napada stoku), trzalci, leptirašice… Nastavi čitati →

dugoživci

dugoživci (Tardigrada), samostalan životinjski skup na prijelazu kolutićavaca u člankonošce (anelidsko-artropodska skupina). Izgradnja tijela počiva na pravoj kolutićavosti, ali su ipak bliži člankonošcima. Sitne životinje, najviše do 1 mm. Tijelo im je kolutićavo s 4 para nogu, koje na kraju… Nastavi čitati →

Duguit, Léon

Duguit, Léon, francuski pravnik (Libourne, 4. II. 1859 – Bordeaux, 18. XII. 1928). Profesor na sveučilištima u Caenu 1883–86. i Bordeauxu 1886–1928. Kritizirao tradicionalna shvaćanja teorije države i prava, posebno koncepciju suverenosti države i… Nastavi čitati →

duh jezika

duh jezika, neodređeni naziv za ono što se osjeća kao pravilno u jeziku. Nema utemeljenja u znanosti: vrijednosti jezičnih pojava ocjenjuju se njihovom upotrebom u jezičnom sustavu.

duhačka (puhačka) glazbala

duhačka (puhačka) glazbala, glazbala u kojih zvuk proizvodi treperenje (titranje) stupca zraka kao posljedice njegova naizmjeničnog zgušnjavanja i razrjeđivanja u njihovim cijevima. Zbog toga su u etnomuzikologiji svrstani u porodicu aerofonih glazbala. Postoje u svim društvenim formacijama od pamtivijeka,… Nastavi čitati →

Duhamel, Georges

Duhamel, Georges, francuski književnik (Pariz, 30. VI. 1884 – Valmondois, 13. IV. 1966). Europski ugled donosi mu ratni roman Život mučenika (1917) u kojem je iz vlastitog iskustva liječnika na fronti opisao strahote I. svjetskog… Nastavi čitati →

duhan

duhan, biljni rod iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Biljka je visoka i preko 2 m, s velikim listovima dugim do 70 cm. Podrijetlom je iz suptropskih predjela Amerike, odakle se nakon njezina otkrića proširila po ostalim dijelovima svijeta. Dozreli… Nastavi čitati →

Duhem, Pierre Maurice Marie

Duhem, Pierre Maurice Marie, francuski fizičar, matematičar i filozof (Pariz, 10. VI. 1861 – Cabrespine, 14. IX. 1916). Profesor fizike u Bordeauxu. Naglašavao da je povijest moderne znanosti bazirana na razvojnim metafizičkim konceptima. Prema njemu… Nastavi čitati →

duhoborci

duhoborci (Duhobory), ruska pijetistička kršćanska sljedba, nastala u XVIII. st. osobito u istočnom Sibiru i u Kanadi. Odbacuju svećenstvo, crkvu, ikone i dogme. Bore se “za duh”; uskraćivali su zakletvu i vojnu službu državi. Sekta se brzo raširila među seljaštvom.… Nastavi čitati →

Duhovi

Duhovi, treća glavna svetkovina u crkvenoj godini, 50. dan po Uskrsu kao pomična svetkovina pada između 10. V. i 13. VI. U hrvatskim folklornim tradicijama na taj su se dan izvodili neki regionalni običaji od kojih su… Nastavi čitati →

duhovne znanosti

duhovne znanosti (njemački: Geisteswissenschaften), naziv za neke od znanosti (filozofiju, sociologiju, psihologiju, teologiju i dr.) koji se često upotrebljava u znanstvenu terminologiji njemačkih područja. Uveo ga je njemački sociolog → Wilhelm Dilthey (1833–1910).

Dühring, Karl Eugen

Dühring, Karl Eugen, njemački filozof i ekonomist (Berlin, 12. I. 1833 – Nowawes, kraj Berlina, 21. IX. 1921). Najprije djelovao kao pravnik, zatim profesor filozofije u Berlinu. Po uvjerenju pozitivist i materijalist; kritizira militarizam, marksizam,… Nastavi čitati →

Duiker, Jan (Johannes)

Duiker, Jan (Johannes), nizozemski arhitekt (Den Haag, 1. III. 1891 – Amsterdam, 23. II. 1935). Studirao u Delftu; član grupe → De Stijl; vodeći predstavnik racionalizma u nizozemskom graditeljstvu. U svojim realizacijama primjenjuje… Nastavi čitati →

Duilije, Gaj Marko

Duilije, Gaj Marko (Gaius Marcus Duilius), rimski vojskovođa; konzul 260. pr. Kr. U Prvome punskom ratu postao zapovjednikom mornarice i primjenom pokretnih mostova pobijedio Kartažane kraj Mila (Milazzo na Siciliji) zbog čega je slavio prvi trijumf za pobjedu na moru.… Nastavi čitati →

Duisberg, Carl

Duisberg, Carl, njemački kemičar i industrijalac (Barmen, danas pripada Wuppertalu, 29. IX. 1861 – Leverkusen, 19. III. 1935). Radio u industriji za proizvodnju boja Friedrich Bayer & Co AG, koje će poslije postati poznati →… Nastavi čitati →