Abecedar:

duglazija

duglazija (Pseudotsuga), pseudočuga, drvenasti biljni rod četinjača iz porodice borova (Pinaceae). Naraste i do 60 m u visinu, do 2 m debljine, ima piramidalan oblik stabla. Iglice su 2–3 cm duge, svijetlozelene ili tamnozelene. Slična je običnoj jeli, samo… Nastavi čitati

dugme

dugme (regionalni nazivi puce, gumb, botun) 1. Plosnata, obično okrugla pločica, koja prolazi kroz rupicu tkanine, kože, krzna i sl. te vezuje dva dijela odjeće, posteljine i dr. Urešeno služi kao ukras odjeći i narodnoj nošnji. 2. Dio… Nastavi čitati

Dugo Selo

Dugo Selo, grad i središte gradskog upravnog područja, Zagrebačka županija, 20 km istočno od Zagreba; leži na 106 m apsolutne visine. Grad ima 10 494, a gradsko upravno područje 17 466 stanovnika (2011). Uz cestu Zagreb–Vrbovec, te na… Nastavi čitati

Dugonics, András

Dugonics, András, mađarski književnik (Szegedin, 18. X. 1740 – Szegedin, 25. VII. 1818). Prvenstveno poznat po romanu Etelka (1788) u kojem tematizira mađarsko-finske veze i kulturnu srodnost.

Dugopolje

Dugopolje, naselje i središte istoimene općine, Splitsko-dalmatinska županija, 20 km sjeveroistočno od Splita; naselje ima 2993, a općina 3469 stanovnika (2011). Leži u istoimenom polju, uz državnu cestu Sinj–Split i u blizini autoceste A1 (Zagreb–Split), gdje je izgrađena velika… Nastavi čitati

dugoticalci

dugoticalci (Nematocera), podred dvokrilaca (Diptera). Imaju duge, tanke i lomljive noge, ličinke i kukuljice im žive u vodi. U tom podredu nalaze se komari, komarci, gljivarci, šišarice, dlakarice, braničevke (amo spada i golubačka mušica koja napada stoku), trzalci, leptirašice… Nastavi čitati

dugoživci

dugoživci (Tardigrada), samostalan životinjski skup na prijelazu kolutićavaca u člankonošce (anelidsko-artropodska skupina). Izgradnja tijela počiva na pravoj kolutićavosti, ali su ipak bliži člankonošcima. Sitne životinje, najviše do 1 mm. Tijelo im je kolutićavo s 4 para nogu, koje na kraju… Nastavi čitati

Duguit, Léon

Duguit, Léon, francuski pravnik (Libourne, 4. II. 1859 – Bordeaux, 18. XII. 1928). Profesor na sveučilištima u Caenu 1883–86. i Bordeauxu 1886–1928. Kritizirao tradicionalna shvaćanja teorije države i prava, posebno koncepciju suverenosti države i… Nastavi čitati

duh jezika

duh jezika, neodređeni naziv za ono što se osjeća kao pravilno u jeziku. Nema utemeljenja u znanosti: vrijednosti jezičnih pojava ocjenjuju se njihovom upotrebom u jezičnom sustavu.

duhačka (puhačka) glazbala

duhačka (puhačka) glazbala, glazbala u kojih zvuk proizvodi treperenje (titranje) stupca zraka kao posljedice njegova naizmjeničnog zgušnjavanja i razrjeđivanja u njihovim cijevima. Zbog toga su u etnomuzikologiji svrstani u porodicu aerofonih glazbala. Postoje u svim društvenim formacijama od pamtivijeka,… Nastavi čitati

Duhamel, Georges

Duhamel, Georges, francuski književnik (Pariz, 30. VI. 1884 – Valmondois, 13. IV. 1966). Europski ugled donosi mu ratni roman Život mučenika (1917) u kojem je iz vlastitog iskustva liječnika na fronti opisao strahote I. svjetskog… Nastavi čitati

duhan

duhan, biljni rod iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Biljka je visoka i preko 2 m, s velikim listovima dugim do 70 cm. Podrijetlom je iz suptropskih predjela Amerike, odakle se nakon njezina otkrića proširila po ostalim dijelovima svijeta. Dozreli… Nastavi čitati

Duhem, Pierre Maurice Marie

Duhem, Pierre Maurice Marie, francuski fizičar, matematičar i filozof (Pariz, 10. VI. 1861 – Cabrespine, 14. IX. 1916). Profesor fizike u Bordeauxu. Naglašavao da je povijest moderne znanosti bazirana na razvojnim metafizičkim konceptima. Prema njemu… Nastavi čitati

duhoborci

duhoborci (Duhobory), ruska pijetistička kršćanska sljedba, nastala u XVIII. st. osobito u istočnom Sibiru i u Kanadi. Odbacuju svećenstvo, crkvu, ikone i dogme. Bore se “za duh”; uskraćivali su zakletvu i vojnu službu državi. Sekta se brzo raširila među seljaštvom.… Nastavi čitati

Duhovi

Duhovi, treća glavna svetkovina u crkvenoj godini, 50. dan po Uskrsu kao pomična svetkovina pada između 10. V. i 13. VI. U hrvatskim folklornim tradicijama na taj su se dan izvodili neki regionalni običaji od kojih su… Nastavi čitati

duhovne znanosti

duhovne znanosti (njemački: Geisteswissenschaften), naziv za neke od znanosti (filozofiju, sociologiju, psihologiju, teologiju i dr.) koji se često upotrebljava u znanstvenu terminologiji njemačkih područja. Uveo ga je njemački sociolog → Wilhelm Dilthey (1833–1910).

Dühring, Karl Eugen

Dühring, Karl Eugen, njemački filozof i ekonomist (Berlin, 12. I. 1833 – Nowawes, kraj Berlina, 21. IX. 1921). Najprije djelovao kao pravnik, zatim profesor filozofije u Berlinu. Po uvjerenju pozitivist i materijalist; kritizira militarizam, marksizam,… Nastavi čitati

Duiker, Jan (Johannes)

Duiker, Jan (Johannes), nizozemski arhitekt (Den Haag, 1. III. 1891 – Amsterdam, 23. II. 1935). Studirao u Delftu; član grupe → De Stijl; vodeći predstavnik racionalizma u nizozemskom graditeljstvu. U svojim realizacijama primjenjuje… Nastavi čitati

Duilije, Gaj Marko

Duilije, Gaj Marko (Gaius Marcus Duilius), rimski vojskovođa; konzul 260. pr. Kr. U Prvome punskom ratu postao zapovjednikom mornarice i primjenom pokretnih mostova pobijedio Kartažane kraj Mila (Milazzo na Siciliji) zbog čega je slavio prvi trijumf za pobjedu na moru.… Nastavi čitati

Duisberg, Carl

Duisberg, Carl, njemački kemičar i industrijalac (Barmen, danas pripada Wuppertalu, 29. IX. 1861 – Leverkusen, 19. III. 1935). Radio u industriji za proizvodnju boja Friedrich Bayer & Co AG, koje će poslije postati poznati →… Nastavi čitati