aleksandristi, pristaše Aristotela, u doba renesanse okupljeni oko Pietra Pomponazzija, nazvani po tumaču Aristotelovih djela Aleksandru iz Afrodizije (II–III. stoljeće). Poricali natprirodni svijet, individualna duhovna bića i besmrtnost duše, a prihvaćali učenje o dvostrukoj istini.
aleksandrit, naziv za mineral → hrizoberil pronađen na Uralu, nazvan prema ruskom caru Aleksandru II.; mijenja boju ovisno o smjeru upada svjetlosti (→ pleokroizam); skupocjen dragi kamen.
Aleksandrov mozaik, prizor bitke kraj Isa između Aleksandra Velikoga i perzijskoga kralja Darija. Pronađen u tzv. Casa del Fauno u Pompejima; vjerojatno izrađen po mozaiku Filoksena iz Eritreje (←IV. stoljeće). Izrađen je tehnikom vermiculatum, sitnim kockicama u bogatim… Nastavi čitati →
Aleksandrov mozaik, mozaik s prikazom pobjedničke bitke Aleksandra Velikoga nad perzijskim carem Darijem III. kraj Isa (333. pr. Kr.). Izvanredno očuvan, pronađen je 1831. u Kući Fauna (Casa del Fauno) u Pompejima; danas se čuva u Museo… Nastavi čitati →
Aleksandrov sarkofag,
sarkofag s kraja IV. st. pr. Kr., pronađen na tzv. kraljevskoj nekropoli u Sidonu. Pretpostavlja se da je pripadao Sidonovu namjesniku Abdalonimu. Sve četiri strane sarkofaga ukrašene su reljefima; važan je zbog dvaju prikaza na bočnim… Nastavi čitati →
Aleksandrov, Aleksandr Vasiljevič, ruski skladatelj i zborovođa (Plahino, Rjazanska oblast, 1. IV. 1883 – Berlin, 8. VII. 1946). Diplomirao kompoziciju na Konzervatoriju u Moskvi 1913, na kojem je od 1918. bio profesor. Suutemeljitelj Crvenoarmijskoga pjevačkog… Nastavi čitati →
Aleksandrov, Grigorij Vasiljevič (pravo ime Grigorij Mormonenko), ruski filmski redatelj i scenarist (Jekaterinburg, danas Sverdlovsk, 23. I. 1903 – Moskva, 16. XII. 1983). Isprva suradnik → Sergeja Mihajloviča Ejzenštejna i suredatelj filmova Oktobar (1928) i… Nastavi čitati →
Aleksandrov, Pavel Sergejevič, ruski matematičar (Bogorodsk, 7. V. 1896 – Moskva, 16. XI. 1982). Profesor u Moskvi, osnivač ruske topološke škole. Razvio teoriju kompleksnih prostora (s Pavelom Samujilovičem Urisonom).
Aleksandrovi otoci (Alexander Archipelago), otočna skupina pred zapadnom obalom Sjeverne Amerike, savezna država → Alaska. Ukupno više od 10 000 otoka, ukupne površine 36 800 km2 (10-ak velikih); 38 800 stanovnika.… Nastavi čitati →
Aleksandrovsk-Sahalinskij, lučki grad na ruskom Dalekom istoku, na zapadnoj obali otoka Sahalina (na Tatarskom prolazu); 20 000 stanovnika. Osnovan 1881. kao kažnjeničko naselje. Prerada ribe, brodogradilište.
Aleksej I., ruski mitropolit (?, oko 1295 – ?, 1378). Djelovao u gradu Vladimiru. Naslov “mitropolita kijevskoga i cijele Rusije” dobio iz Carigrada. Podupirao moskovske velike knezove u njihovim pokušajima sjedinjenja Rusije. Preveo Novi zavjet na ruski.
Aleksej I. Mihajlovič, ruski car (Moskva, 19. III. 1629 – Moskva, 8. II. 1676). Otac → Fjodora III. Aleksejeviča i → Petra I. Velikog. Vladao od 1645. Početak njegove vladavine obilježilo je… Nastavi čitati →
Aleksejev, Fjodor Jakovljevič, ruski slikar (Sankt Peterburg, 1753/54 – Sankt Peterburg, 23. XI. 1824). Utemeljitelj ruskog vedutnog slikarstva; ruski Canaletto. Slikar veduta s motivima arhitekture Sankt Peterburga, Moskve i ruskih provincijskih gradića.
Aleksejev, Vasilij Ivanovič, ruski dizač utega (Pokrovo-Šiškino, 7. I. 1942). Inženjer rudarstva. Postigao 79 svjetskih rekorda u superteškoj kategoriji: prvi na OI 1972. i 1976; SP 1970–71, 1973–75. i 1977–78; EP 1970–75. i 1977–78.
Aleksejeva, Lidija, ruska pjesnikinja (Dvinsk, 2. II. 1909 – New York, 1989). Početkom dvadesetih dolazi u Jugoslaviju kao izbjeglica. Godine 1940. odlazi u SAD, gdje 1965. objavljuje ruski prijevod djela Suze sina razmetnoga Ivana Gundulića.
Aleksić, Dragan, hrvatski književnik i novinar (Korenica, 28. XII. 1901 – Beograd, 22. VII. 1958). Uređivao zagrebačke književne časopise dadaističke i avangardne orijentacije Dada-Tank (1922) i, poslije, Dada-Jazz. U reviji Zenit objavio nekoliko ciklusa… Nastavi čitati →
Aleksić, Milosav Mija, srpski kazališni, filmski i televizijski glumac (Gornja Crnuća, 26. IX. 1923 – Beograd, 12. III. 1995). Specijalizirao se za komične uloge, ponajviše nastupao u komadima Branislava Nušića i njihovim filmskim adaptacijama. Iznimnu popularnost uživao… Nastavi čitati →
Aleksid, (grčki: Áleksís), grčki komediograf “srednje” generacije (Turij u Lukaniji, oko ←372 – Atena, oko ←270). Od njegovih 245 komedija sačuvani su samo fragmenti.
aleksija, nesposobnost čitanja zbog oštećenja lijeve polutke mozga (u dešnjaka; u ljevaka desne). U agnostičkoj aleksiji (sljepilo za riječi) bolesnik ne može čitati jer ne prepoznaje slova, ali može pisati; u afazičnoj aleksiji (vidna asimbolija) bolesnik ne može ni… Nastavi čitati →
Aleksije, glavni lik popularne srednjovjovjekovne legende, u kojoj Aleksije pred ženidbu ostavlja svoju nevjestu i podvrgava se isposništvu, da bi se nakon određenog vremena vratio u roditeljsku kuću, u kojoj neprepoznat živi do smrti. Legenda se već u XIV.… Nastavi čitati →
