roman (franc. iz lat.), veliko prozno knjiž. djelo s razgranatom, složenom fabulom, čestim opisima i dijalozima te većim brojem likova. Knjiž. teoretičari predlažu različite podjele romana: prema temi (ljubavni, detektivski, pustolovni, psihol., pov., znanstv.-fantastični), prema općem tonu i autorovoj namjeri… Nastavi čitati →
Roman de la Rose (franc. Roman o ruži), franc. alegorična poema iz XIII. st. dvojice autora, Guillaumea de Lorrisa i Jeana de Meunga, autora posve oprečnih naravi, pa zbog toga nije cjelovita ni po inspiraciji, ni po stihu. Tri… Nastavi čitati →
Roman I. Lakapen (Lekapen), biz. car (?, o. 872 – manastir Prote, danas u Turskoj, 15. III. 948). Odvjetak armenske seljačke obitelji. Rano stupio u voj. službu; admiral carske mornarice, regent u doba maloljetnosti cara → Konstantina… Nastavi čitati →
Roman II., biz. car (?, 939 – ?, 15. III. 963). Sin cara Konstantina VII. Porfirogeneta. Sucar od 945; naslijedio oca 959. Ratovao protiv kretskih gusara i 961. vratio Kretu pod biz. vlast. Naslijedila ga je supruga Teofana.
Roman III. Argir, biz. car (?, o. 968 – Carigrad, 11. IV. 1034). Senator; nakon smrti cara Konstantina VIII. prisiljen, prema carevoj oporučnoj odredbi, na razvod od supruge i na ženidbu s carevom kćerkom Zoe; zavladao 1028.… Nastavi čitati →
Roman IV. Diogen, biz. car (? – otok Proti, danas Kinalý u Turskoj, 4. VIII. 1072). Carski general; zavladao 1068. oženivši se Eudokijom, udovicom cara Konstantina X. Duke. Isprva uspješno ratovao protiv Seldžuka; 1071. teško poražen u… Nastavi čitati →
Roman Melod, biz. himnograf (potkraj V. st. – o. 555). Rodom iz Sirije, djelovao u Carigradu. Darovit pjesnik dubokih osjećaja i iskrena poetskoga zanosa. Najveći biz. pjesnik, prozvan “Pindarom ritmičke poezije”. Njegove himne, spjevane u slobodnome ritmičkom obliku, redovito… Nastavi čitati →
Roman, Johan Helmich, šved. skladatelj, violinist i oboist (Stockholm, 26. X. 1694 – Haraldsmåla, 19. X. 1758). Jedan od prvih istaknutih šved. skladatelja, prozvan “ocem švedske glazbe”. Počeo kao violinist i oboist dvorskog orkestra u… Nastavi čitati →
romanca ili romansa (franc. iz španj.) 1. Umj. ili pučka popijevka s kraja XV. st. u Španjojskoj. Prema stihovima pjesničkih romanci epskih sadržaja, skladana obično za 2 ili 3 glasa, ili s tradic. pučkim napjevima, oblikovana kao popijevka u kiticama… Nastavi čitati →
romancero (španj.), naziv za zbirku španj. romansi proizašlih iz epsko-lirske nar. poezije i isprva prenošenih usmenom predajom. Najstariji romanceri potječu iz druge pol. XV. st. (nepoznatih autora). U romancerima su romanse sakupljene u antologije ili su grupirane oko jedne teme.… Nastavi čitati →
Romani, zajednički naziv za narode koji govore → romanskim jezicima, razvijenima iz latinskoga: Talijani, Sardinci, Rumunji, Moldavci, Vlasi, Cincari, Francuzi, Korzikanci, Španjolci, Portugalci, Galjegi, Katalonci i Retroromani.
Romanija, planina u Bosni, i od Sarajeva, najviši vrh Orlovina (1629 m). Građena od vapnenaca; pretežno pod šumom. Naselja se nalaze do visine od 1000 m. Preko planine vodi cesta Sarajevo–Sokolac–Han Pijesak–Vlasenica, a juž. podnožjem cesta Sarajevo–Goražde.
romanika (romanički stil), stil u eur. umjetnosti koji traje otprilike od 1000. do 1250. U crkv. graditeljstvu prevladavaju jednostavne građevine masivnih zidova, bogata horizontalna raščlanjenost, kameni polukružni i bačvasti svodovi, polukružni lukovi i kockasti kapiteli često urešeni biljnim i… Nastavi čitati →
Romanino (pr. ime Girolamo da Romana), tal. slikar (Brescia, o. 1485 – nakon, 1562). Gl. predstavnik slikarske škole visoke renesanse (freske u crkvama u Cremoni i Veroni, bibl. i mitol. i kompozicije te portreti u ulju); ubraja se u preteče baroka.
romanistika, dio filologije koji se bavi proučavanjem romanskih (novolatinskih) jezika i književnosti. Počeci jezične r. jesu u XIII. st. i s Danteovim djelom o nar. jeziku (1305), a novije u prvoj pol. XIX. st. (gramatika 1836, etimološki rječnik F.… Nastavi čitati →
romanizam, smjer u flam. slikarstvu u XVI. st. koji se razvio pod utjecajem tal. renesanse, os. rim. cinquecenta. Gl. predstavnici: Q. Massys, J. Gossaert (Mabuse), F. Floris, Lucas van Leyden i dr.
Romanovi, ruska boljarska obitelj priznata od XIV. stoljeća kao carska dinastija, vladala 1613–1917. Prvi poznati predak bio je Andrej Ivanovič Kobila (XIV. stoljeće), dvorjanik na dvoru moskovskih velikih knezova. Boljar Roman Jurjevič, po kojem su odvjetci obitelji nazvani Romanovi,… Nastavi čitati →
romanski jezici, skupina jezika poteklih od latinskoga, i to od narodskoga, pučkoga (vulgarnoga) latinskoga, kakav se govorio na području Italije, Hispanije, Galije, Balkanskoga poluotoka i dr. U prvom se razdoblju širenja latinski proširio po Italiji, uglavnom prema jugu (otprilike… Nastavi čitati →
romantizam (francuski: romantisme), umjetnički stil u književnosti, slikarstvu, kiparstvu i glazbi. Temeljne osobine književnosti romantizma mogu se shvatiti kao opreka klasicizmu. Klasicističkom isticanju razuma, mjere i pravila romantizam suprotstavlja osjećajnost, maštu i slobodu stvaranja. Njegovanju tradicije i oponašanju uzora… Nastavi čitati →
