Hijeroklo iz Aleksandrije, grč. filozof, novoplatonovac (V. st.). Pod utjecajem kršć. ideja nastoji pomiriti Platonov i Aristotelov filoz. sustav. Kod biz. teologa Focija sačuvani su odlomci iz djela O providnosti; komentar uz Zlatne riječi pitagorovaca.
Hijeron (grč. Hiérôn) I., sirakuški tiranin (←540/25 – ←466/65). Proširio vlast na cijelu Siciliju, a nakon pobjede nad Etrurcima (←474/73) i na u donju Italiju. Na svojem dvoru okupljao pisce (Eshil, Pindar i dr.); pobjeđivao na utrkama dvokolicom… Nastavi čitati →
Hijeron II., sirakuški tiranin (o. ←306 – ←215). Od ←275. strateg samodržac (autokrator), od ←269. kralj. Isprva protivnik Rima, nakon poraza (←263), saveznik. Djelovao na unapređivanju gosp. uprave (Lex Hieronica); Arhimedov suvremenik, uz njegovu pomoć utvrdio grad.
Hijeronim (grč. Hierônymos) iz Kardije, grč. povjesničar (o. ←360 – o. ←256). Isprva u voj. službi Eumena, a potom Antigona I. Monoftalmosa i njegovih nasljednika. Autor djela Povijest razdoblja dijadoha (sačuvanog u fragmentima), važnog vrela kasnijih grč. povjesničara.… Nastavi čitati →
Hikmet, Nazim (puno ime i prez. Nazim Hikmet Ran), tur. književnik (Solun, 20. I. 1902 – Moskva, 3. VI. 1963). Sudionik oslobodilačkog rata 1918– 22; od 1924. član Komunist. partije; 1938. osuđen na 28 godina zatvora,… Nastavi čitati →
hikori (amer. engl. iz algonkinskoga), karija, hikorija, hikraja, pekan (Carya illinoënsis), vrsta listopadnog drveta iz por. oraha (Juglandaceae), podrijetlom iz Sjev. Amerike; drvo čvrsto, tvrdo i elastično, služi u proizvodnji dijelova namještaja, skija, vesala, saonica i sl.; jestiva… Nastavi čitati →
Hiksi (grč. Hyksós), az. osvajači Egipta koncem Srednje države. Semitskog i huritskog podrijetla. Vladali Egiptom o. 100 god. Najistaknutiji vladar je Hian (Ianas), vladao između ←1620. i ←1560. Državu Hiksa uništio je Amasis I., utemeljitelj XVIII. tebanske dinastije,… Nastavi čitati →
Hilandar, manastir na Svetoj gori (Atos, Grčka). Podigao ga je Stefan Nemanja zajedno sa sinom Savom (1198–99). Prethodno osnovan od grč. obitelji Helandarios (X. st.). Tijekom idućih stoljeća H. su obdarivali mnogi raški vladari. Milutin je 1303. na mjestu… Nastavi čitati →
Hilandarski ulomci, staroslav. ćirilični spomenik iz XI. st., na dvama listovima.
Hilar, Karel Hugo (pravim imenom i prezimenom Karel Bakule), češki redatelj i teatrolog (Sudoměřice u Bechyně, kraj Tábora, 5. XI. 1885 – Prag, 6. III. 1935). Upravljao Narodnim divadlom od 1921. Modernizirao češki teatar mnogobrojnim smionim… Nastavi čitati →
Hilarije, papa od 461. (Sardinija, ?, – Rim, 29. II. 468). Na saboru u Efezu (449) borio se protiv monofizitizma, potvrdivio zaključke sabora u Niceji, proširio jurasdikciju u Galiji.
Hilarije Arleški, biskup grada Arlesa (vjerojatno sjev. Galija, 401 – Arles, 5. V. 449). Opat u Lérinsu, tadašnjem sjedištu redovništva na Zapadu. Branio metropolitanska prava protiv odluka pape Leona I. Napisao spis Sermo de vita Sancti Honorati.
Hilarije, sv., biskup, crkv. naučitelj (Poitiers, o. 315 – Poitiers, o. 367). Za biskupa izabran o. 350. Borac protiv arijevaca. Car Konstancije ga je 356. prognao u Malu Aziju, ali ga je Julijan vratio u Poitiers. Svojom zajednicom klera… Nastavi čitati →
hilarotragedija, vrsta starogrč. komedije u kojoj se parodiraju sadržaji tragedija. U književnost ju je uveo Rinton iz Tarenta (o. ←300).
Hilbert, David, njemački matematičar (Königsberg, danas Kaliningrad, Rusija, 23. I. 1862 – Göttingen, 14. II. 1943). Razvio teoriju algebarskih brojeva, aksiomatizirao geometriju i dao teoriju dokaza. Mnogi pojmovi i teoremi u matematici nazivaju se prema… Nastavi čitati →
Hilbert, Jaroslav, češki dramatičar (Louny, 19. I. 1871 – Prag, 10. V. 1936). Jedan od utemeljitelja moderne češke drame. U svojim komadima tematizirao društvenu hijerarhiju i borbu za društveni uspon te isticao probleme savjesti i… Nastavi čitati →
Hildebert I., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, o. 498 – Pariz, 23. XII. 558). Sin kralja Klodviga I. i Klotilde. Podjelom očeva kraljevstva (511) dobio na upravljanje sjeverozap. dio franačke države sa sjedištem u Parizu. Zauzeo… Nastavi čitati →
Hildebert II., austrazijski kralj iz dinastije Merovinga (?, 570 – ?, XII. 595). Sin austrazijskog vladara Sigiberta I. i Brunhilde. Okrunjen za kralja nakon ubojstva svojeg oca (575); umjesto njega isprva je državom upravljala Brunhilda. Samostalno zavladao 584.… Nastavi čitati →
Hildebert III., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, o. 683 – ?, 711). Sin Teodorika II. Vladao formalno od 695; svu vlast u državi imao je austrazijski majordom Pipin II. od Heristala.
Hildebrand, Adolf von, njem. kipar (Marburg, 6. X. 1847 – München, 18. I. 1921). Važan za razvoj njem. kiparstva u koje uvodi duh monumentalnosti i jednostavnosti ant. skulpture i njegova povezivanja s arhitekturom. Projektirao nekoliko… Nastavi čitati →
