Fibiger, Johannes, dan. patolog (Silkeborg, 23. IV. 1867 – Kopenhagen, 30. I. 1928). Izveo prvo kontrolirano izazivanje raka u pokusnih životinja. Njegov eksp. rad temelj je spoznaji o kem. kancerogenezi. Dobitnik Nobelove nagrade 1926. za medicinu.
Fibonacci, nazvan Leonardo iz Pise, tal. matematičar (Pisa, o. 1170 – Pisa, nakon 1240). Iz Arabije prenio u Europu indijsko-arap. sustav brojeva. Prvi primijenio algebru pri rješavanju geometrijskih zadataka. Uveo obilježavanje točaka slovima. Najpoznatije mu je djelo Knjiga… Nastavi čitati →
fibrilacija (lat. fibrilla vlakance), vrlo brza i nekontrolirana kontrakcija srčanog ili skeletnog mišića zbog kaotičnog širenja živčanih impulsa.
fibrile (lat. fibrilla vlakance), tanka vlakanca u međustaničnoj tvari ili u citoplazmi živčanih i mišićnih stanica.
fibrin (lat. fibra vlakno), krvna bjelančevina, gl. dio krvnog ugruška. U procesu zgrušavanja nastaje od fibrinogena djelovanjem trombina.
fibrinolitici (lat. fibra vlakno; grč. lysis razrješenje), lijekovi koji djeluju na razgradnju fibrina, odn. krvnog ugruška. Primjenjuju se kod akutnih začepljenja žila krvnim ugruškom.
fibroelastoza (lat.), prekomjeran rast vezivno-elastičnog tkiva. Najčešće se nalazi na stijenci lijeve srčane klijetke gdje se endokard pretvara u debeli sloj vezivno-elastičnog tkiva.
fibrom (lat.), dobroćudni tumor najvećim dijelom građen od dobro diferenciranoga vezivnog ili kolagenog tkiva.
fibroskopija (lat. fibra vlakno; grč. skopein gledati), promatranje unutrašnjosti tjelesnih šupljina ili kanala savitljivim cjevastim instrumentom (fibroskopom), građenim od svjetlovodnih vlakana.
fibrozitis (lat.), nedovoljno definirana bolna stanja u mišićima (najčešće leđa), uz povišenu mišićnu napetost. Upotrebljava se i naziv fibromijalgija.
fibula (lat.) 1. U arheologiji, kopča za pričvršćivanje pojedinih dijelova odjeće ili kose. U uporabi od ←XIV. st. do IX. st., po njima se, zbog karakterističnih stilskih osobina, datiraju pojedini nalazi. Praoblik f. je jednostavna koštana ili metalna igla. Razvijeni… Nastavi čitati →
Fibula Praenestina, zlatna kopča iz ←VII. ili ←VI. st., nađena u grobnici u tal. gradu Prenesti; najstariji spomenik lat. jezika, sadrži ime naručitelja i izrađivača.
Fichte, Hubert, njemački književnik i etnograf (Perleberg, 21. III. 1935 – Hamburg, 8. III. 1986). Razvio samosvojnu tehniku dokumentarnoga romana, koju karakterizira montaža intervjua. Na taj su način nastala djela iz hamburškoga podzemlja Paleta (1968)… Nastavi čitati →
Fichte, Immanuel Hermann, njemački filozof (Jena, 18. VII. 1796 – Stuttgart, 8. VIII. 1879). Sin → Johanna Gottlieba. Profesor u Bonnu i Tübingenu. Zastupa kršćansko-teističku filozofiju sa spiritualističkim i okultističkim motivima. Protivnik Hegela;… Nastavi čitati →
Fichte, Johann Gottlieb, njemački filozof (Rammenau, 19. V. 1762 – Berlin, 29. I. 1814). Otac → Immanuela Hermanna. Profesor u Jeni, Erlangenu i Berlinu. Rektor Sveučilišta u Berlinu (1810). Predstavnik njemačkoga klasičnog etičkog… Nastavi čitati →
Fichtelgebirge (češ. Smrčiny, hrv. stariji naziv Smrečina), šumovito sredogorje u Njemačkoj, na SI Bavarske, uz granicu s Češkom. Najviši vrh Schneeberg, 1052 m. Razvodnica između porječja Rajne, Labe i Dunava. Ranije su se iskorištavala ležišta bakra, željeza i olova, danas… Nastavi čitati →
Ficino, Marsilio, tal. humanist i liječnik (Figline Valdarno, 19. X. 1433 – Careggi, kraj Firence, 1. X. 1499). Predavao u Firenci. Platonov pristaša, čiju je filozofiju smatrao sredstvom za učvršćivanje kršć. vjerovanja. Osnovna postavka njegova… Nastavi čitati →
Fick, Adolf, njemački liječnik (Kassel, 3. XI. 1829 – Blankenberge, Belgija, 21. VIII. 1901). Sveučilišni profesor fiziologije u Zürichu i Würzburgu. Bavio se fiziologijom tjelesnih tekućina i hemodinamikom. Postavio zakone difuzije (Fickovi zakoni, Fickova formula).
Fick, August, njemački jezikoslovac (Petershagen, 5. V. 1833 – Hildesheim, ili Breslau, 24. III. 1916). Profesor na sveučilištima u Göttingenu (od 1876) i Wrocławu (1888–91). Začetnik indoeuropskih etimoloških istraživanja, bavio se i onomastikom. Djela: Rječnik… Nastavi čitati →
Ficker, Ludwig von, njem. književnik (München, 13. IV. 1880 – Innsbruck, 20. III. 1967). Ponajprije poznat kao pokretač insbruškoga kult. časopisa Der Brenner, koji je zagovarao novo kršćanstvo.
