Friedrich von Hausen, njem. književnik (Hausen, o. 1150 – Philomelium, 6. V. 1190). Kao vojnik sudjelovao u Barbarossinu križarskom ratu i poginuo u Maloj Aziji. Jedan od najistaknutijih predstavnika dvorskoga ljubavnog pjesništva. Pod snažnim utjecajem provansalskih uzora,… Nastavi čitati →
Friedrich, Caspar David, njem. slikar i grafičar (Grieswald, 5. IX. 1774 – Dresden, 7. V. 1840). Učio kod J. G. Quistropa i na Akademiji u Kopenhagenu. Velik slikar njem. romantizma. Zajedno s Ph. O. Rundgeom… Nastavi čitati →
Friedrich, Hugo, njem. knjiž. povjesničar i teoretičar (Karlsruhe, 24. XII. 1904 – Freiburg im Breisgau, 25. II. 1978). Pisao rasprave posvećene franc. i tal. književnosti (Tri klasika francuskog romana; Montaigne; Razdoblja talijanske lirike)… Nastavi čitati →
Friedrich, Johannes, njem. jezikoslovac (Leipzig, 27. VIII. 1893 – Zap. Berlin, 12. VIII. 1972). Prof. na sveučilištima u Leipzigu (od 1929) i Zap. Berlinu (od 1950). Bavio se hetitskim jezikom i indoeuropeistikom te huritskim, urartskim… Nastavi čitati →
Friedrich, Johannes, njemački teolog i crkveni povjesničar (Poxdorf, 5. VI. 1836 – München, 19. VIII. 1917). Sveučilišni profesor. Ekskomuniciran sa svojim učiteljem → J. I. Döllingerom (1871) zato što se nije složio s odlukama I. vatikanskoga… Nastavi čitati →
Friedrich Ebert Stiftung, njemačka zaklada, nazvana po → Friedrichu Ebertu; osnovana 1925. radi unapređivanja razumijevanja i razvoja demokracije i međunarodnoga sporazumijevanja. Zabranjena 1933, obnovljena nakon II. svjetskoga rata. Od 1947. organizira obrazovanje odraslih i pomoć socijaldemokratskim skupinama… Nastavi čitati →
Friedrichshafen, grad i pristanište na s obali Bodenskog jezera, sav. zemlja Baden-Württemberg, j Njemačka; 56 800 st. Proizvodnja motora i zrakoplova (do II. svj. rata tu su se gradili cepelini); kožna, tekst. ind. Turizam. Zračna luka. Trajektna veza… Nastavi čitati →
Fries, Elias Magnus, šved. botaničar (Femsjö, 15. VIII. 1794 – Uppsala, 8. II. 1878). Razvio prvi sustav klasifikacije gljivica. Bavio se proučavanjem lišajeva na voćkama.
Fries, Jakob Friedrich, njem. filozof (Barby, 23. VIII. 1773 – Jena, 10. VIII. 1843). Predavao u Heidelbergu i Jeni. Zbog svojega polit. stava privremeno izgubio katedru. Nastavlja Kantovo učenje, čiji racionalizam ublažava kritičkim empirizmom i… Nastavi čitati →
Friesland, Frizija, provincija u s Nizozemskoj, uz obalu Sjev. mora; 3361 km2, 629 000 st. Gl. grad Leeuwarden, gl. luka Harlingen. Uključuje Zap. Frizijske otoke (osim Texela) i si dio IJsselmeera. Ispresijecana mnogobrojnim kanalima, rijekama i… Nastavi čitati →
Friesz, Émile-Othon, franc. slikar (Le Havre, 6. II. 1879 – Pariz, 10. I. 1949). Započeo studij slikarstva u Parizu. Pridružuje se fovistima i slika mrtve prirode, krajolike, marine i interijere (Pont Neuf). Ubrzo se… Nastavi čitati →
Frigga, u nordijskoj mitologiji, majka bogova i ljudi, žena Odinova. Kod ostalih Germana nalazimo je pod imenima Frija i Freja. Ime joj se sačuvalo u nazivu za petak (u njem. Freitag, u engl. Friday).
frigidnost (lat. frigidus hladan), općenito označava hladnoću, hladnokrvnost. U medicini seksualna hladnoća, osobito kod žena, odsutnost erotičkih osjećaja, ravnodušnost prema seksualnom životu. Seksualna terapija prepoznaje tri vrste problema u frigidnosti: nedostatak ili velike poteškoće u seksualnom doživljaju (hiposeksualnost), nesposobnost doživljavanja… Nastavi čitati →
Frigija, ant. pov. pokrajina u z dijelu središnje Male Azije; Velika (danas Sakarya i Kizil Irmak) i Mala Frigija (na Helespontu). Ovdje su se o. ←1200. naselili indoeur. Frigijci, o čijoj samostalnoj državi (←VIII/←VI. st.) govore grč. vrela. Gl.… Nastavi čitati →
frigijska kapa, kapa od gruba sukna stožasta oblika s vrhom povijenim prema naprijed. U ant. doba nosili su je Frigijci i drugi maloaz. narodi; preuzeli je Grci i Rimljani. Simbolom slobode postala je 1789. na kompoziciji franc. slikara F.… Nastavi čitati →
frigijski jezik, jezik Frigijaca, koji su u Frigiju u sz dijelu Male Azije došli koncem ←II. i poč. ←I. tisućljeća s Balk. poluotoka; samostalna skupina unutar indoeur. jezične porodice. Frigijsko je pismo alfabetsko, osnova mu je neko maloazijsko pismo… Nastavi čitati →
frimaire (prema francuskom: frimas mraz), “mjesec mraza”, treći mjesec u francuskom republikanskom kalendaru koji je uveo Konvent 1792. Trajao je, ovisno o godini, od 20. ili 21. XI. do 20. ili 21. XII.
Friml, Rudolf, američki skladatelj češkoga podrijetla (Prag, 2. XII. 1879 – Los Angeles,
12. XI. 1972). Studirao u Pragu, bio baletni korepetitor i koncertni pratilac violinista Jana Kubelíka, od 1906. u SAD-u. Skladao koncert i druga djela… Nastavi čitati →
Frina, grčka hetera iz ←IV. st. Rodom iz Beotije. Žena iznimne ljepote. Model za Afroditu kiparu Praksitelu i slikaru Apelu. Tužena zbog bezbožnosti, branio ju je govornik Hiperid. Prema predaji, uspješan ishod suđenja postignut je nakon što je pred sucima razotkrio njezina prsa.
