alpinska orogeneza, orogenetski procesi tijekom mezozoika i kenozoika kojim su nastale najviše planine Europe (Alpe, Dinaridi, Apenini, Karpati, Betijski Kordiljeri), Azije (Himalaja) i Amerike (Stjenjak, Ande). Metamorfizam starijih stijena, boranje i navlačenje. Više faza, najintenzivnija u tercijaru.
alpska vegetacija može se raščlaniti u pojas šumske i pojas planinske vegetacije, u kojima se biljne zajednice mijenjaju prema nadmorskoj visini. Najniži šumski pojas izgrađuju šume hrasta kitnjaka i graba, iznad kojega je pojas bukve (do 1300 m); u gornjim… Nastavi čitati →
alpski rog (Alphorn, Alpenhorn, Cor des Alpes), prastari signalni duhački instrument švicarskih pastira. Ravna (ili zavinuta) konična cijev dugačka do 4 m, načinjena od kore drveta (obično breza) povezane likom, završava kratkim zavinutim ljevkastim proširenjem, a može imati i… Nastavi čitati →
alpski tip, skupina ljudi koja pripada europidima. Antropološka obilježja: srednji rast, kratka glava, okruglo lice, kratak nos, tamna kosa i oči. Danas ih je najviše u alpskom području Srednje Europe.
alpsko skijanje, natjecanja u disciplinama spusta, slaloma, veleslaloma, superveleslaloma i alpskoj kombinaciji (spust i slalom).
alrauna (staronjemački: alruna tajna), korijen otrovne biljke bunovine (Mandragora officinalis), do 60 cm dugačak, debeo i mesnat, razgranjen, katkad neobična oblika, poput čovječuljka. Pripisivala mu se čarobna moć te se nosio kao hamajlija, rabio za uspavljivanje, protiv boli,… Nastavi čitati →
Alsace (Elzas), regija u sjeveroistočnoj Francuskoj uz granicu Njemačke i Švicarske, objedinjuje departmane Bas-Rhin i Haut-Rhin; 8280 km2, 1 632 000 stanovnika, gavni grad Strasbourg. Na zapadu masiv Vosges (Vogezi), postupno spuštanje u dolinu… Nastavi čitati →
Alschinger, Andreas, austrijski botaničar i filolog (Angern, danas Bujanov, Češka, 20. XI. 1791 – Beč, 10. I. 1864). Djelovao kao profesor povijesti i klasične filologije u Rijeci (1820) i Zadru (1821–58), no poznatiji je kao botaničar, obrađujući… Nastavi čitati →
alstonija (Alstonia congensis), emien, afrička topola, rod drveća iz porodice Apocynaceae. Raste u šumama zapadu i istočne Afrike, naraste do 45 m, odlikuje se krošnjom u obliku pagode. Drvo se rabi u stolarstvu, rezbarstvu, za ambalažu i glazbala.
alt (latinski: altus visok), duboki ženski ili dječji glas. U glazbenoj praksi pojavljuje se sredinom XV. stoljeća kada se u polifonim vokalnim skladbama dionica contratenora podijelila na contratenor altus (alta vox – visoki glas) i contratenor bassus (… Nastavi čitati →
Alt, Otmar, njemački slikar, grafičar i kipar (Wernigerode, 17. VII. 1940). Inspiriran stripom i pop-artističkom umjetnošću; mrljama boje slika kompozicije rabeći tehniku puzzlea. Izrađuje obojenu plastiku i keramiku.
Alt, Rudolf von, austrijski slikar (Alservorstadt/Beč, 28. VIII. 1812 – Beč, 12. III. 1905). Učenik oca slikara Jakoba Alta (1789–1872). Stilski blizak maniri talijanskih vedutista, nazvan bečki Canaletto, slikao gradske motive i krajolike (Sajmeni dan u Gmündenu).
Alt, Theodor, njemački slikar (Döhlau, 23. I. 1846 – Ansbach, 8. X. 1937). S Wilhelmom Leiblom utemeljio zajedničku radionicu; slikao figuralne kompozicije, portrete i žanr-slike na realistički način Gustavea Courbeta.
Altair ili Atair (arapski), najsjajnija zvijezda u zviježđu Orla, udaljena 16 svjetlosnih godina.
Altaj, planinski sustav u središnjoj Aziji na području rusko-mongolsko-kinesko-kazahstanske četveromeđe, pruža se od Zapadnosibirske nizine na sjeverozapadu do pustinje Gobi na jugoistoku, u duljini od oko 2000 km. Razvodnica između slijeva Sjevernog ledenog mora (rijeka Ob) i endoreičkih… Nastavi čitati →
Altaj (do 1991. Gornjoaltajska Republika), republika u Ruskoj Federaciji, uz granicu s Kazahstanom, Kinom i Mongolijom; 92 600 km2, 210 725 stanovnika (procjena 2010), glavni grad Gorno-Altajsk. Oko 60% stanovnika čine Rusi, ostalo najviše Altajci. Pretežno planinsko… Nastavi čitati →
Altajci, turkijski narod, obuhvaća više plemena, uglavnom u Gornjoaltajskoj Republici, Rusija. Prije sovjetskog zauzimanja bavili su se uglavnom stočarstvom; ruskom kolonizacijom prisiljeni izbjeći u brdske predjele. Po vjeroispovijesti budisti lamaisti, pod ruskom vlašću dio ih je prihvatio pravoslavlje, a… Nastavi čitati →
altajski jezici, porodica jezika koja obuhvaća turkijske, mongolske i tunguske jezike te korejski i japanski.
Altajski kraj, pokrajina u Rusiji na jugu zapadnog → Sibira, graniči s Kazahstanom; 169 100 km2, 200 000 stanovnika, glavni grad Barnaul (607 000 stanovnika). Ostali veći gradovi Bijsk i Rubcovsk. Leži… Nastavi čitati →
