Rudić, Ratko, hrvatski vaterpolist i trener (Beograd, 7. VI. 1948). Najtrofejniji trener u povijesti svjetskoga vaterpola i najtrofejniji hrvatski športski trener u ekipnom športu. Karijeru započeo kao plivač u Zadru, nastavio kao vaterpolist u splitskom Jadranu (od… Nastavi čitati →
rudiment (lat.) 1. Rudimentarni organ koji je tijekom evolucije postupno gubio svoju funkciju i manje-više nestao. Primjer su oči kod podzemnih životinja, mišići koji pokreću ušnu školjku kod čovjeka, noge kod guštera blavora ili sljepića i sl. 2. Osnova, polazište, početak.
rudisti, izumrla skupina školjkaša. Jednom ljušturom, oblika roga, bili su prirasli za kamen poput kamenica. Druga ljuštura bila je malena poput poklopca. Živjeli su zadružno, te su od njihovih ljuštura često građene vapnenačke stijene, os. u Istri i Dalmaciji,… Nastavi čitati →
ruditi, čestice krupnozrnatih klastičnih sedimentnih stijena koje su krupnije od čestica dimenzije pijeska (> 2mm).
Rudna gora (njem. Erzgebirge, češ. Krušné Hory), planinski lanac duž njem.-češ. granice. Proteže se u duljini od o. 160 km, širok 40 km. Najviši vrh Klínovec (1244 m). Juž. padine prekrivaju guste šume; sjeverne su ispresijecane plodnim dolinama. Rudna ležišta… Nastavi čitati →
rudna pojava, rudno ležište koje je ekonomski neisplativo za iskorištavanje.
rudna žila, nalazište rude nepravilna oblika, prati kretanje fluida i tektoniku područja.
Rudni (također Rudnyj), grad u sjev. Kazahstanu, na r. Tobyl; 117 939 st. Rudarstvo; bogata ležišta željezne rude (Sokolovka i Sarbaj). Osn. 1955.
Rudnicki, Adolf (pravim imenom i prezimenom Aron Hirschhorn), poljski književnik (Żabno, 22. I. 1912 – Varšava, 14. XI. 1990). Afirmirao se već u 1930-ima romanom Štakori i novelom Nevoljena. Sudionik ustanka u varšavskom getu. Nakon rata u… Nastavi čitati →
rudnik (rudokop), složeni površinski ili podzemni rudarski objekt iz kojeg se vadi i iskorištava rudno bogatstvo, odn. krute mineralne sirovine.
Rudoka, planina na SZ Makedonije, najviši vrh 2662 m. Dio šarplaninskog masiva. Dijelom prekrivena pašnjacima. Na najvišim dijelovima dva ledenjačka jezera.
Rudolf (Franz Karl Joseph), austr. nadvojvoda i prijestolonasljednik (dvorac Laxenburg, kraj Beča, 21. VIII. 1858 – dvorac Mayerling, kraj Beča, 30. I. 1889). Jedinac cara Franje Josipa I. i carice Elizabete. Liberalnih stajališta, zbog čega… Nastavi čitati →
Rudolf (Rudolf Švapski), švapski vojvoda i njem. kralj (o. 1025 – Hohenmölsen, 15. X. 1080). Vojvoda Švapske od 1057; predvodio plemiće protiv kralja (kasnijeg cara) Henrika IV.; 1077. izabran za protukralja. Nakon pobjede nad Henrikom, papa Grgur… Nastavi čitati →
Rudolf I. Habsburški, rimsko-njemački car (dvorac Limburg, kraj Sasbacha, 1. V. 1218 – Speyer, 15. VII. 1291). Sin grofa Albrechta IV. Habsburškog. Izabran za njemačkoga kralja 1273; iste godine okrunjen za cara u Aachenu. Članovima… Nastavi čitati →
Rudolf II., rim.-njem. car (Beč, 18. VII. 1552 – Prag, 20. I. 1612). Sin cara Maksimilijana II. i Marije Španjolske, kćeri Karla V. Okrunjen 1572. za hrv.-ug., a 1575. za češ. kralja. Nakon očeve smrti… Nastavi čitati →
Rudolf II., austr. vojvoda (?, o. 1270 – ?, 1290). Sin njem. kralja i rim.-njem. cara Rudolfa I., koji mu je 1282. dao u investituru Austriju, Štajersku i Kranjsku (zajedno s bratom Albrechtom). God. 1283. upravljanje austr. nasljednim zemljama prepustio Albrechtu.
Rudolf III., austr. vojvoda i češ. kralj (1280 – Písek, 1307). Vojvoda od 1298. Ženidbom (1306) s Elizabetom Češkom, udovicom Václava II., postao je češ. kraljem.
Rudolf IV., austr. vojvoda (?, 1. XI. 1339 – Milano, 27. VII. 1365). Sin i nasljednik vojvode Albrechta II. Svoje vojvodstvo težio proglasiti samostalnim u odnosu na Carstvo; posjede proširio aneksijom Tirola (1363).
Rudolfovo jezero → Turkana
Rudolph, Wilma, afroamerička atletičarka (Saint Bethlehem, Tennessee, 23. VI. 1940 – Brentwood, Tennessee, 12. XI. 1994). Prva velika tamnoputa atletičarka. Na Olimpijskim igrama osvojila brončanu medalju (u štafeti 4×100 m, 1956) te tri zlatne medalje… Nastavi čitati →
