Fortescue, r. u z Australiji duga 550 km; većim dijelom povremeni tok. Teče između gorja Chichester i Hamersley, ulijeva se u Indijski ocean kod Dampierova arhipelaga.
Fortescue, John, engl. pravnik (Norris, 1385 – Ebrington, 1476). Vrhovni sudac od 1442–61; lord 1443. Pristaša Lancastera, u egzilu u Francuskoj 1463–71. Pisac prve povijesti ustavnoga prava u kojoj ističe prednosti engl. prav. tradicije. Zastupao tvrdnju da kralj dobiva mandat… Nastavi čitati →
Fortezza, Oracio, hrv. zlatar i graver (Šibenik, o. 1530 – Šibenik, V. 1596). U stilu visoke renesanse izrađivao srebrene i mjedene ukrasne, bogato gravirane pladnjeve s temama iz ant. povijesti i prikazima bitaka s Turcima, te portretne medaljone… Nastavi čitati →
Forth, r. u sr. Škotskoj, duga 188 km, porječje 1670 km2. Izvire podno Ben Lomonda kod Aberfoylea, a kod Kincardinea se proširuje u estuarij → Firth of Forth. Gl. pritoci Allan i Teith. Plovna uzvodno do… Nastavi čitati →
fortifikacijsko graditeljstvo (od lat. fortis čvrst, jak), zajednički naziv za trajne ili privremene obrambene objekte (utvrde, utvrđenja, tvrđave) za zaštitu naselja, sela, gradova – od mlađega kamenoga doba (Vučedol) do XIX. st. (Maksimilijanova utvrda u Linzu). Utvrde se razlikuju… Nastavi čitati →
Fortini, Franco (pravim prezimenom Lattes), talijanski književnik (Firenca, 10. IX. 1917 – Milano, 28. XI. 1994). Pisao pjesme, prozu, eseje i književnu kritike. Istaknuo se eksperimentalnim postupcima, a neka njegova ostvarenja karakterizira i angažirani odnos spram… Nastavi čitati →
Fortis, Alberto, talijanski prirodoslovac, putopisac i etnograf (Padova, 11. XI. 1741 – Bologna, 21. X. 1803). Između 1765. i 1791. dvanaest puta putovao u Hrvatsko primorje i zaobalje i napisao dvije knjige o prirodi,… Nastavi čitati →
Fortner, Wolfgang, njemački skladatelj i dirigent (Leipzig, 12. X. 1907 – Heidelberg, 5. IX. 1987). Studirao u Leipzigu, djelovao kao nastavnik kompozicije u Heidelbergu (od 1931. na Institutu za crkvenu glazbu) i u Detmoldu (od… Nastavi čitati →
FORTRAN (krat. od engl. FORmula TRANslation prevoditelj formula), prvi računalni jezik visoke razine; stvorio ga je J. Backus između 1954. i 1958. To je kompilirani, ustrojeni jezik, prilagođen rješavanju tehn.-znanstv. problema, mada je u 40-ak godina proširen i osuvremenjen… Nastavi čitati →
Fortuna (lat. sudbina, sreća), starorim. božica sreće, dobre ili loše sudbine. Podrijetlo kulta seže u italski Lacij. U ikonografiji se pojavljuje slijepa s rogovima punim plodova. Zaštitnica je pojedinaca, čitavih naroda. Njezino štovanje znano je pod različitim imenima kao npr.… Nastavi čitati →
Fortunatov, Filip Fjodorovič, ruski jezikoslovac (Vologda, 14. I. 1848 – Kosalma, kraj Petrozavodska, 3. X. 1914). Bavio se indoeuropeistikom (fonetski razvoj, razni jezici) i slavistikom, jezikom i mišljenjem. Profesor na Moskovskom sveučilištu (1884–1902). Utemeljio Moskovsku jezikoslovnu… Nastavi čitati →
Fortunio, Gianfrancesco, humanist, gramatičar i pravnik (?, o. 1470 – ?, 1517). Podrijetlom vjerojatno iz Dalmacije. Autor prve gramatike tal. jezika Regole grammaticali della volgar lingua (1516), koja je u XVI. st. objavljena u 20-ak izdanja.
Fortuny y Madrazo, Mariano, tal. scenograf španj. podrijetla (Granada, 11. V. 1871 – Venecija, 27. V. 1949). Slikar, kipar i grafičar; posvetio se modernizaciji scenografije. Cupola Fortuny je njegov izum, vertikalan i čvrst scenski element,… Nastavi čitati →
forum (lat.) 1. U ant. Rimu, prvotno prostor oko kuće ili groba, potom javni trg, središte grad. života i jedan od najvažnijih elemenata rim. urbanizma. Podrijetlo nalazimo u trgovima na raskrižjima cesta; ponajprije prazan prostor oko kojega su trgovci nudili… Nastavi čitati →
Forum, časopis Razreda za suvr. književnost HAZU, izlazi od 1962, deset brojeva godišnje. Inicijatori P. Šegedin i M. Matković, koji ga uz prekid (1964–65) uređuje do 1985; od 1987. urednici S. Mihalić i D. Jelčić. U početku značajna suradnja… Nastavi čitati →
Forum Romanum (latinski: Rimski forum), središnji antički trg u Rimu, smješten u udolini između brežuljaka Kapitolija, Palatina i Eskvilina; današnji forum svodi se uglavnom na pregradnje i nove građevine iz carskoga doba. Nastao je na mjestu stare nekropole (IX–VII. … Nastavi čitati →
forzicija (Forsythia), rod pretežno istočnoaz. vrsta, grmovi žuta cvijeta, por. maslina (Oleaceae); u nas poznate dvije vrste: europska f. (F. europaea) balk. endem (Albanija, zap. Kosovo), i viseća f. (F. suspensa); obje se uzgajaju kao ukrasne biljke.
Fos-sur-Mer, grad u dep. Bouches-du-Rhône, regija Provence-Alpes-Côte-d’Azur, ji Francuska; 13 900 st. Leži u zaljevu Fos, 40 km sz od Marseillea. Dio marseilleskoga lučkoga kompleksa. Petrokem. ind., čeličana. Od Fosa vode naftovodi prema sr. Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
fosbury-flop, tehnika skoka uvis nazvana po Richardu Dicku Fosburyju (Portland, 6. III. 1947); karakteristična je po zaletu u luku, prijelazu leđima preko letvice i doskoku na leđa. → straddle
Foscari, Francesco, mlet. dužd (Venecija, 1373 – Venecija, 31. X. 1457). Vladao od 1423. Tijekom vladanja vodio brojne ratove s Milanom; zauzeo Vicenzu, Belluno, Feltre, Peschieru, Veronu, Padovu, Bresciu i Ravennu. Smatra se tvorcem uspješnog mlet. proširenja… Nastavi čitati →
