Fridegård, Jan, švedski književnik (Enköping, 14. VI. 1897 – Uppsala, 8. IX. 1968). Istaknuo se kao pisac zaokupljen sudbinom radništva te siromašnih u svakidašnjoj borbi za goli opstanak. Važnija djela: Lars Hård; Hvala za… Nastavi čitati →
Fridman, Aleksandr Aleksandrovič, rus. fizičar, astronom, meteorolog i matematičar (Sankt Peterburg, 17. VI 1888 – Sankt Peterburg, 16. IX. 1925). Prof. u Permu (1918–20) i dir. zvjezdarnice u Sankt Peterburgu. Poznat po teoriji, proizašloj iz Einsteinove… Nastavi čitati →
Fridrik I., prus. kralj (Königsberg, danas Kaliningrad, 11. VII. 1657 – Berlin, 25. II. 1713). Sin Fridrika Vilima. Izborni knez Brandenburga (kao Fridrik III. od 1688); proširio državu uspješnim ratnim pothvatima i vještim diplomatskim potezima.… Nastavi čitati →
Fridrik I., šved. kralj (Kassel, 28. IV. 1676 – Stockholm, 5. IV. 1751). Sin hesenskoga zemaljskog kneza. Nakon što se njegova druga supruga Ulrika Eleonora, sestra Karla XII., odrekla krune, izabran je 1720. za šved.… Nastavi čitati →
Fridrik I. Barbarossa, rim.-njem. car (?, Waiblingen, o. 1123 – Anadolija, Turska, 10. VI. 1190). Sin švapskog vojvode Fridrika II. i nećak cara Konrada III. Hohenstaufovca; nadimak Barbarossa stekao prema riđoj bradi. Vladao od 1152. Skršio otpor… Nastavi čitati →
Fridrik II., dan.-norv. kralj (Haderslevkus, 1. VII. 1534 – Antvorskov, 4. IV. 1588). Sin Kristijana III. Vladao od 1559. U Sjev. sedmogodišnjem ratu protiv Švedske (1563–70) bezuspješno pokušao uspostaviti prevlast na Skandinaviji, ali je snažnim… Nastavi čitati →
Fridrik II., rim.-njem. car (Iesi, kraj Ancone, 26. XII. 1194 – Castel Fiorentino, Apulija, 13. XII. 1250). Odvjetak dinastije Hohenstaufen; sin njem. cara Henrika VI. i normanske princeze Konstance Sicilske. God. 1196. okrunjen za njem.… Nastavi čitati →
Fridrik II. (III.), kralj Sicilije (?, 1272 – Palermo, 25. VI. 1337). Sin aragonskoga i sicilskoga kralja → Petra III. Velikog, brat → Jakova II. Pravednog. Nakon bratova odustajanja od sicilskoga prijestolja 1295,… Nastavi čitati →
Fridrik II. Veliki, prus. kralj (Berlin, 24. I. 1712 – Potsdam, 17. VIII. 1786). U mladosti u čestim sukobima s ocem Fridrikom Vilimom I.; poslije stječe očevo povjerenje i naklonost. Okupljao književnike, bavio se pjesništvom… Nastavi čitati →
Fridrik III., prus. kralj i njem. car (Potsdam, 18. X. 1831 – Potsdam, 15. VI. 1888). Sin Vilima I. Oženio se brit. princezom Viktorijom (1858), koja je na njegova polit. motrišta imala znatan utjecaj (nazivana… Nastavi čitati →
Fridrik III. Habsburški, austrijski vojvoda i rimsko-njemački car (Innsbruck, 21. IX. 1415 – Linz, 19. VIII. 1493). Godine 1424. naslijedio Štajersku, Korušku i Kranjsku (kao vojvoda Fridrik V. Štajerski). Od 1439. austrijski vojvoda. Nakon smrti… Nastavi čitati →
Fridrik III. Lijepi, rim.-njem. kralj i austr. vojvoda (o. 1286 – Gutenstein, Austrija, 13. I. 1330). Sin Albrechta I. Austrijskog. Upravljao Austrijom od 1308. Nakon smrti Henrika VII. manji dio knezova izbornika izabrao je 1314. u Frankfurtu… Nastavi čitati →
Fridrik IV., dan.-norv. kralj (Kopenhagen, 11. X. 1671 – Odense, 12. X. 1730). Naslijedio oca Kristijana V. (1699). U savezu s Rusijom i Poljskom sudjelovao u ratu protiv Švedske (1700–21) i stekao Schleswig. Ukinuo kmetstvo… Nastavi čitati →
Fridrik VII., danski kralj (Kopenhagen, 6. X. 1808 – dvorac Glücksburg/Lyksborg, Schleswig-Holstein, danas Njemačka, 15. XI. 1863). Sin Kristijana VIII. Na prijestolju od 1848. Proglasio nov ustav i parlamentarni sustav vlasti (1848). Zbog pripajanja Schleswig-Holsteina… Nastavi čitati →
Fridrik Vilim I., prus. kralj (Berlin, 15. VIII. 1688 – Potsdam, 31. V. 1740). Sin Fridrika I. Stupio na prijestolje 1713. Ustrojio učinkovit činovnički aparat; organizirao modernu i moćnu vojsku. Udario temelje prus. militarizmu. Poticao… Nastavi čitati →
Fridrik Vilim II., pruski kralj (Berlin, 25. IX. 1744 – Berlin, 16. XI. 1797). Naslijedio strica Fridrika II. (1786). Ratovao protiv Francuske Republike (1792–95); tijekom dviju dioba Poljske (1793, 1795) anektirao Poznań i sr. Poljsku… Nastavi čitati →
Fridrik Vilim III., prus. kralj (Potsdam, 3. VIII. 1770 – Berlin, 7. VI. 1840). Naslijedio oca Fridrika Vilima II. (1797). Neuspješno ratovao protiv Napoleona; poražen u bitkama kod Jene (1806), Tilsitskim mirom (1807) prisiljen predati… Nastavi čitati →
Fridrik Vilim IV., prus. kralj (Berlin, 15. X. 1795 – Potsdam, 2. I. 1861). Naslijedio oca Fridrika Vilima III. (1840). U vrijeme revolucije 1848/49. okrutnim mjerama obračunao s ustanicima i uveo reakcionarni ustav (1850). Zbog… Nastavi čitati →
Friðjofs saga, islandska saga iz XII. st. Govori o ljubavi između Friðjofa Hrabrog i Ingeborg. Inspirirala mnoge pisce te doživjela brojne preradbe. Izdvaja se Frithiofs saga (1825) šved. pisca E. Tegnéra.
Friðjónsson, Guðmundur, islandski književnik (Sílalaekur, 26. VI. 1869 – Húsavík, 24. X. 1944). Pisao pjesme i publicističke tekstove, ali je najznačajniji kao prozaik. U romanima i novelama afirmativno se odnosio prema vrijednostima tradic., seoskog načina… Nastavi čitati →
