BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
sanitarna inspekcija, služba nadzora nad provođenjem propisa kojima se utvrđuju zdravstv. standardi i mjere zdravstv. zaštite, os. higijenskih standarda u proizvodnji, trgovini i prometu živežnih namirnica.
sanitet, organizacija zdravstv. službe unutar javnog zdravstva (civilni s.) i oružanih snaga (vojni s.).
sansevierija (Sansavieria), sansevier(i)a, biljni rod lisnatih sukulenata iz por. ljiljana (Liliaceae) s o. 60 vrsta. Mesnati listovi (najviše 6) rastu izravno iz zemlje. Mogu doseći visinu od 1,5 m. Potječe iz trop. Afrike. Listovi su zagasitozeleni sa sivim poprečnim prugama i završavaju šiljkom.
santoline (Santalaceae), biljna por. koja obuhvaća drvenaste i zeljaste vrste iz 30 rodova i 500 vrsta. Zeleni poluparaziti koji su samo korijenom vezani za domadara. U Hrvatskoj rastu rodovi lanak (Thesium) i metla (Osyris).
santonin, C15H18O3, bijeli, kristalni lakton, netopljiv u vodi, topljiv u alkoholu i kloroformu. Dobiva se iz nerazvijenih cvjetnih glavica cine (Artemisia cina). Upotrebljava se kao sredstvo protiv askaridijaze.
Santorio, Santorio, talijanski liječnik (Kopar, 29. III. 1561 – Venecija, 22. II. 1636). Diplomirao medicinu u Padovi 1582. Mnogo godina djelovao u Hrvatskoj, 1599. vraća se u Veneciju gdje je prijateljevao s Galileijem. Jedan od najpoznatijih… Nastavi čitati →
sapanovina, istočnoindij. crveno drvo, vrste Caesalpinia sappan iz por. Caesalpiniaceae. Raste na Šri Lanki, u Indiji i Malaji. Fino se obrađuje i lašti. Upotrebljava se za izradu glazbala te finog pokućstva. Ekstrakt tog drveta upotrebljava se za bojenje… Nastavi čitati →
sapindaceje (Sapindaceae), por. dvosupnica s o. 150 rodova i 1050 vrsta rasprostranjenih u tropima i suptropima. Drveta sa sekrecijskim stanicama i nepravilnom građom. Mnoge se vrste sade u parkovima. Odlikuju se teškim drvetom. Neke vrste sadrže kofein, trjeslovine, saponine,… Nastavi čitati →
sapodila (aztečki preko španj.) (Achras sapota), zimzeleno amer. drvo iz porodice Sapotaceae. Zarezivanjem stabla dobiva se mliječni sok koji služi kao osnovna sirovina kod proizvodnje gume za žvakanje.
saponifikacija, postupak hidrolitskog cijepanja estera na alkohole i org. kiseline, što je postupak obrnut od esterifikacije. Odvija se pod djelovanjem kiselina, lužina ili fermenata. Proces po kojem je postupak dobio i ime je cijepanje biljnih i životinjskih masti s… Nastavi čitati →
saprobionti (saprobiji), organizmi koji žive u sredinama koje obiluju org. tvarima u raspadanju. Životinjski organizmi zovu se saprozoi, a biljni saprofiti.
saprofagi (grč.), organizmi koji se hrane mrtvom i raspadnutom org. tvari.
saprofiti (grč.), stari naziv za biljke koje za svoj život upotrebljavaju neživu org. hranu. Hranu razgrađuju izvan tijela i nakon toga je primaju u jednostavnijem obliku.
sapropel, org. mulj na dnu voda stajačica, nastaje u sredinama bez kisika iz biljnih i životinjskih organizama, s. može predstavljati ishodišni materijal za nastanak nafte i ugljena.
saprotrofi (grč.), noviji naziv za sve organizme (biljke, bakterije, praživotinje) koji svoju hranu crpe iz nežive org. tvari. Najčešće su to bakterije koje tako sudjeluju u procesima truljenja.
sapunika (sapunjača) (Saponaria), biljni rod iz por. karanfila (Cariophyllaceae) s o. 20 vrsta rasprostranjenih u Europi i Aziji. U Hrvatskoj rastu vrste S. bellidifolia, S. glutinosa i S. officinalis. Sadrže znatne količine saponinskih tvari (naročito… Nastavi čitati →
saracenija (Sarracenia), biljni rod s 8 kukcojednih vrsta koje rastu na kiselim, osiromašenim tlima od Kan. arktičkoga kruga do vlažnih floridskih močvara (SAD). Manjak hranjiva (posebice dušika i fosfora) nadoknađuju iz bjelančevina životinjskog podrijetla. Listovi ili cvjetovi prilagođeni su… Nastavi čitati →
sardonični (sardonski) smijeh (lat. risus sardonicus), stanje grča ličnih mišića koje izgleda kao osmijeh ili smijeh. U antici se mislilo da ga uzrokuje otrov neke sardinske trave (Sardonia herba). Usiljen, grčevit, podrugljiv, kiseo, pakostan osmijeh i smijeh.
sargasum (iz španj. ili port.) (Sargassum), rod smeđih alga s o. 250 vrsta uz ist. obalu Sjev. Amerike. Otrgnuti dijelovi haluge (Sargassum bacciferum) plutaju morem i skupljaju se na mirnim mjestima Atlantskog oceana gdje pokrivaju velike površine (Sargaško more) i ometaju plovidbu.
sarkoidoza, Besnier-Boeck-Schaumannova bolest, progresivna, granulomatozna bolest nepoznata uzroka koja zahvaća više organskih sustava. Očituje se stvaranjem mnogobrojnih čvrstih čvorića u gotovo svim organima. Simptomi se javljaju ovisno o zahvaćenosti organa. Obično je kroničnog tijeka, najčešće se liječi kortikosteroidima.
