BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
biogenetski zakon, zakon koji je 1866. formulirao njemački zoolog → Ernst Haeckel: ontogeneza je skraćena rekapitulacija filogeneze, što znači da jedinka u svojem razvoju ponavlja sve najvažnije promjene oblika kroz koje je prošla njezina vrsta tijekom evolucije.
biogeografija (grčki: bios život, ge zemlja, grafo pisati, opisivati), znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem rasprostranjenosti živog svijeta na Zemlji, proučavanjem geografskog podrijetla, vremena, putova, uzroka, načina, zakonitosti rasprostranjenja biljnih (fitogeografija, geobotanika) i životinjskih vrsta (zoogeografija).
biokovska visika (Cerinthe tristis), biljna vrsta iz roda visika (Cerinthe), biokovski endem. Karakterističan je tamnoljubičast rub oko listova. U taj rod pripadaju i primorska visika te drašnička visika, endemi koje je prvi opisao biolog fra Jure Radić.
biokovska zečina (Centaurea cuspidata ssp. biokovensis), vrsta zečine iz porodice glavočika (Compositae). Višegodišnja biljka, raste u pukotinama stijena, biokovski endem. Cvjetovi su u raznim nijansama crvene boje – od narančaste do ljubičaste, listovi na vrhu imaju šiljak. Slična… Nastavi čitati →
biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio), patuljasto zvonce, vrsta trajnica iz porodice zvonovki (Campanulaceae). Raste u pukotinama stijena, na hrptima vrhova i grebena, ima plavoljubičaste zvonolike cvjetove, biokovski endem. U tu porodicu spada i srednjodalmatinski endem biokovska zvončika te bjeloglava… Nastavi čitati →
biologija (grčki: bios život, logos riječ; znanost), znanost koja se bavi istraživanjem živoga svijeta i proučavanjem zakonitosti životnih pojava. Obuhvaća skup znanstvenih disciplina kao što su anatomija, histologija, citologija, molekularna biologija, poredbena morfologija, paleontologija, nauka o evoluciji, fiziologija,… Nastavi čitati →
biologijska psihijatrija, pristup psihijatriji koji ističe značenje biologijskih činitelja u nastanku i liječenju duševnih bolesti. Sa stajališta značenja bioloških činitelja postoje psihički poremećaji kod kojih su pouzdano utvrđene organske, strukturne promjene središnjega živčanog sustava kao poremećaji svijesti (od somnolencije… Nastavi čitati →
bioluminescencija (grčki: bios život; latinski lumen svjetlo), kemoluminescencija, proces proizvodnje svjetlosti u živim bićima, pri kojemu se kemijski vezana energija pretvara u svjetlosnu bez isijavanja topline. Svjetlosna tvar, luciferin, produkt staničnog metabolizma, uz pomoć enzima luciferaze, oksidira u… Nastavi čitati →
biom (grčki: bios život), integrirani kompleks više raznovrsnih ekosustava, koji su jedan s drugim u različitim međusobnim odnosima (npr. tajga je skup crnogorične šume, livada, močvara, jezera i tekućica, te životinja koje tamo obitavaju).
biomasa (grčki: bios život; latinski: massa gruda), masa živih organizama koja u određeno vrijeme postoji na određenoj površini. Izražava se težinom na jedinicu suhe površine, odnosno zapremine vode. Unatoč bitno manjem broju vrsta, cjelokupna je biljna masa više… Nastavi čitati →
biomedicinska telemetrija, mjerenje na daljinu i prijenos žičnim ili bežičnim putem veličina važnih za funkcioniranje živog organizma, kao npr. tlak, temperatura, rad srca i mozga i dr. Biomedicinska telemetrija s pomoću radioprijenosa omogućuje slobodno kretanje i normalan radni ritam… Nastavi čitati →
biomehanika (grčki), grana fiziologije koja proučava pokrete čovjeka i životinja koristeći se spoznajama anatomije, fiziologije i mehanike. Začetnik joj je → Leonardo da Vinci.
biometrija (biostatistika), primjena matematičko-statističkih metoda u bioznanostima (osobito u genetici, ispitivanju lijekova, preventivnoj medicini i dr.).
biomikroskopija oka, promatranje oka s optičkim povećanjem, s pomoću fokalne rasvjete i procjepne svjetiljke. Tom se metodom može pregledati čitav prednji segment oka, a primjenom posebnih leća može se pretraživati i očna unutrašnjost i komorični kut.
biont (grčki: bios život), jedinka koja se svojom funkcijom prilagodila životu u određenoj sredini, kao što je život u zraku (aerobiont), vodi (hidrobiont), na kopnu (geobiont), u sredini bez atmosferskoga kisika (anaerobiont).
biopsija (grčki: bios život, opsis promatranje), pregledavanje (u pravilu mikroskopsko) tkiva uzetog sa živog organizma. Radi se u dijagnostičke svrhe radi otkrivanja naravi bolesti i planiranja operativnog zahvata. Tkivo se uzima kirurškim izrezivanjem (probatorna ekscizija) ili aspiracijskom punkcijom.
biosinteza (grčki: bios život, synthesis sastavljanje) 1. Sinteza složenih kemijskih spojeva u stanicama živih organizama; osnovni je oblik fotosinteza u biljaka. 2. Proizvodnja organskih spojeva uz pomoć mikroorganizama (npr. penicilina s pomoću gljivica).
biosociologija, dio biologije koji izučava sustav pojedinih zajednica živih bića i njihove međusobne odnose kao i odnose prema sredini u kojoj žive, a posebno se bavi onim zajednicama živih bića u kojima postoji podjela rada i funkcija (npr. pčele,… Nastavi čitati →
bioterorizam, ozbiljna prijetnja ili stvarna ugroza života i zdravlja veće ili manje ljudske skupine primjenom bioloških agensa. Može se raditi o izravnom (onečišćenje zraka ili vode za piće) ili neizravnom djelovanju – kontaminiranjem prehrambenih resursa (stočnog i ribljeg fonda,… Nastavi čitati →
