BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
afagija (grčki: a ne, fagein jesti), nemogućnost gutanja hrane. Može nastati zbog ozljeda i tumora vrata i ždrijela, kod bulbarne paralize, a može imati i psihičke uzroke. Liječenje je uzročno.
afakija (grčko: a ne, bez, fakos leća), manjak očne leće. Rijetko je prirođena, najčešće je rezultat operacije katarakte. Afakično je oko vrlo dalekovidno, pa se vid mora korigirati naočalama s jakim plus staklima, kontaktnim lećama ili usađivanjem umjetne leće (pseudofakija).
afazija (grčki: a ne, fasis govor), nesposobnost izražavanja govorom (motorna afazija) ili razumijevanja tuđega govora (senzorna afazija). Nastaje zbog oštećenja mozga, a često je vezana s nesposobnošću pisanja (agrafija) ili čitanja (aleksija).
afekcija (latinski: affectio djelovanje) 1. psihol Emocija, uzbuđenje (npr. strah, srdžba, veselje). 2. Naklonost, sklonost. 3. med Stanje zahvaćenosti nekom bolesti; tako primarni afekt označava prve znakove bolesti.
aferentni živci, živčana vlakna koja dovode živčane impulse iz osjetnih organa prema središnjem živčanom sustavu.
afganistanski hrt, pasmina psa razvijenog kao lovca u brdovitim predjelima Afganistana, priviknutog na surovu klimu. U Europu su ga unijeli potkraj XIX. stoljeća britanski vojnici koji su se vraćali iz indijsko-afganistanskog rata. Visok 63–73 cm, dlaka vrlo duga,… Nastavi čitati →
afonija (grčki: a ne, fone glas), gubitak glasa uz sačuvan šapat. Nastaje kod kljenuti glasiljki ili je psihogena uzroka (histerija).
afrodizijaci (grčki: afrodisia ljubavno uživanje), sredstva za pobuđivanje ili pojačanje spolnog nagona. Dobar je dio tih sredstava neučinkovit, djelovanje često ovisi koliko čvrsto osoba vjeruje u pozitivan ishod (učinak placeba). Rabe se preparati koji izazivaju jaču prokrvljenost spolnih organa… Nastavi čitati →
afte (grčki: afthai osip), izolirane okrugle bolne bjelkaste erozije ili ulceracije sluznice, najčešće u usnoj šupljini (aftozni stomatitis). Češće se javljaju kod djece te mogu izazvati smetnje kod prehrane. Najvjerojatnije ih uzrokuju virusi, no spominje se i uloga pomanjkanja… Nastavi čitati →
afzelija (Afzelia, prema švedskom botaničaru Adamu Afzeliusu, XVIII–XIX. stoljeće), doussié, stablo zapadne Afrike, visoko 35 do 45 m, promjera do 120 cm. Drvo srži je zlatnosmeđe do crvenkaste boje, vrlo je otporno i trajno te se… Nastavi čitati →
agalaktija (grčki: a ne, bez, gala mlijeko), presahlost mlijeka, gubitak mlijeka u dojilja. Nastaje zbog upale mliječne žlijezde, endokrinih smetnji, općih infektivnih bolesti, psihičkog šoka. Liječenje je uzročno, dojenčad treba staviti na umjetnu prehranu. Kontagiozna agalaktija koza, katkad i ovaca, uzrokovana je mikoplazmom.
agamaglobulinemija (grčki: a ne; gamaglobulin; grčki: haima krv), nedostatak bjelančevine gamaglobulina u krvnom serumu. Budući da većinu gamaglobulina čine imunoglobulini, koji djeluju kao protutijela, agamaglobulinemija se klinički očituje povećanom sklonošću prema infekcijama. Dokazuje se elektroforezom, a liječenje se… Nastavi čitati →
agame (Agamidae), gušteri toplih krajeva, različitih oblika i boja (koje mogu mijenjati), bezopasne kopnene životinje, hrane se kukcima i biljem. Najpoznatiji su malajski krilati zmaj (Draco volans), koji ima pobočne kožne nabore što ih može raširiti u letnicu, bodljorepa… Nastavi čitati →
agamija (grčki: a ne, bez, gameo ženiti se) 1. Nespolno razmnažanje nižih životinja, tj. bez formiranja spolnih stanica (gameta). Uključuje dvojnu (binarnu), multiplu (agamogonija ili shizogonija), pupnu (inekvalnu) diobu, formiranje unutarnjih pupoljaka (endogena gemacija), diobu organizma bez prethodne podjele… Nastavi čitati →
agapant (Agapanthus umbellatus), južnoafrička trajnica iz porodice ljiljana (Liliaceae), uzgaja se kao ukrasna biljka zbog lijepih modrih cvjetova.
agar-agar (iz malajskoga), tvar nalik želatini, dobiva se iz crvenih algi istočne i južne Azije. U mikrobiološkim laboratorijima služi kao podloga za uzgoj bakterija, u kemijskim laboratorijima za elektroforezu, u farmaceutskoj industriji kao emulgator, u medicini kao laksativ,… Nastavi čitati →
Agassiz, Jean Louis, američki prirodoslovac švicarskog podrijetla (Môtier, Švicarska, 28. III. 1807 – Cambridge, SAD, 14. XII. 1873). Djelovao u Neuchâtelu, Parizu te kao profesor Harvardova sveučilišta. Bavio se komparativnom zoologijom, bio je protivnik darvinizma.… Nastavi čitati →
agatis (Agathis), kauri, biljni rod iz porodice četinjača (Pinaceae). Visoko stablo s kožastim, vazdazelenim spljoštenim listovima, bogato smolom. Rasprostranjen od Malezije do Novog Zelanda. Upotrebljava se kao građevno drvo; iz malajske vrste Agatis dammara dobiva se damar-smola, koja se… Nastavi čitati →
agava (Agave, grčki: agauos vrijedan udivljenja), biljni rod iz porodice sunovrata (Amaryllidaceae), podrijetlom iz suptropskih i tropskih krajeva Amerike. Biljka velikih mesnatih listova, bodljikavo nazubljenih. Cvate tek nakon nekoliko desetljeća, poslije čega ugiba. Udomaćena je i u našim primorskim… Nastavi čitati →
agba (Gossweilerodendron balsamiferum), poznata i kao tola, biljni rod iz porodice Caesalpiniaceae. Stablo tropskih kišnih šuma Nigerije, Kameruna i Zaira, visoko do 60 m. Drvo je slično mahagoniju, trajno je i otporno, rabi se u građevnom stolarstvu,… Nastavi čitati →
