BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Darlington, Cyril Dean, engleski biolog genetičar (Chorley, 19. XII. 1903 – Oxford, 26. III. 1981). Sveučilišni profesor botanike u Oxfordu. Njegova istraživanja kromosoma utjecala su na temeljne koncepte mehanizma naslijeđa.
Dart, Raymond Arthur, južnoafrički fizički antropolog i paleontolog australskog podrijetla (Toowong, Australija 4. II. 1893 – Johannesburg, 22. XI. 1988). Sveučilišni profesor u Johannesburgu, gdje je osnovao Institut za istraživanje čovjeka u Africi. Godine 1924.… Nastavi čitati →
darvinizam (prema engleskom prirodoslovcu Charlesu Darwinu), materijalistička i dijalektička teorija o evoluciji živih bića (1859). U prirodi svaka vrsta rađa više jedinki nego što se mogu održati na životu (a među istovrsnim jedinkama postoji individualna varijabilnost). Zbog toga dolazi do… Nastavi čitati →
Darwin, Charles Robert, engleski prirodoslovac (The Mount, Shrewsbury, 12. II. 1809 – Down House, 19. IV. 1882). Osnivač znanstvene teorije o evoluciji živih bića (darvinizam). Godine 1831–36. brodom Beagle putuje uz obalu Južne Amerike do… Nastavi čitati →
datulja (turski) (Phoenix), datula, drvoliki biljni rod iz porodice palmi (Arecaceae). Rasprostranjena je u sjevernoj Africi, Arabiji, jugozapadnoj Aziji. Prava datulja (Phoenix dactylifera) ima više od 20 m visoko nerazgranjeno stablo, koje na vrhu ima čuperastu krošnju s… Nastavi čitati →
Dausset, Jean-Baptiste-Gabriel-Joachim, francuski hematolog (Toulouse, 19. X. 1916 – Palma de Mallorca, 6. VI. 2009). Godine 1980. s → Barujom Benacerrafom i → Georgeom Daqvisom Snellom podijelio Nobelovu nagradu za rad na području transplantacijske imunologije,… Nastavi čitati →
daždevnjaci (sveslavenski: dažd kiša; Salamandridae), porodica vodozemaca iz reda repaša (Caudata). Koža im je glatka, mekana i vlažna. Po obliku tijela nalikuju gušterima, rađaju žive mlade. Hrane se gujavicama, puževima i kukcima. U Europi je najpoznatiji šareni daždevnjak,… Nastavi čitati →
De Bakey, Michael Ellis, američki kirurg (Lake Charles, Louisiana, 7. IX. 1908 – Houston, 11. VII. 2008). Uveo vlastite tehnike operacije na otvorenom srcu i zamjene oštećenih krvnih žila; prvi izveo operaciju na aneurizmi aorte; uveo ugradnju… Nastavi čitati →
de Vries, Hugo, nizozemski botaničar (Haarlem, 16. II. 1848 – Lunteren, 21. V. 1935). Sveučilišni profesor botanike u Amsterdamu. Proučavao postanak novih vrsta te je začetnik teorije mutacije kao evolucijske promjene koja bi časovito dala… Nastavi čitati →
debilnost (od latinskog: debilitas slabost), najblaži stupanj duševne zaostalosti, prirođeno ili u najranijoj životnoj dobi stečeno intelektualno defektno stanje (kvocijent inteligencije 50–70).
decerebracija (latinski: de od, cerebrum mozak) 1. biol Odstranjenje mozga pokusnoj životinji u eksperimentalne svrhe. 2. med Stanje funkcionalnog i anatomskog gubitka veza mozga s ostalim dijelovima živčanog sustava. Uzroci su teška cerebralna trauma, ishemična kriza moždanog debla, intoksikacije, encefalitis,… Nastavi čitati →
decidua (latinski: deciduus koji otpada) med Promijenjena sluznica maternice (endometrij) u trudnoći nakon implantacije oplođenog jajašca. Vezivne stanice endometrija umnože se i nabubre te imaju hranidbenu i endokrinu ulogu. Nakon porođaja decidua se odljušti zajedno s posteljicom i vodenjakom.
defekacija (latinski) 1. fiziol Ispražnjivanje crijeva, obavljanje velike nužde. Podražaj za defekaciju jest rastezanje zadnjeg crijeva nadolaženjem izmeta, što dovodi do pojačane crijevne peristaltike i popuštanja unutarnjeg analnog → sfinktera, dok vanjski sfinkter (osim u djece do 2.… Nastavi čitati →
defibrilacija (latinski), uspostavljanje normalnoga srčanog ritma u slučaju fibrilacije klijetki primjenom jakog impulsa istosmjerne električne struje (300–400 Ws). Izvodi se defibrilatorom, čije se elektrode postavljaju na prsište.
defloracija (latinski), razdjevičenje, razdor himena (djevičnjaka) pri prvom spolnom odnosu.
deformacija (latinski) 1. Promjena uobičajenog oblika, izobličenje. 2. med Promjena oblika nekog dijela tijela ili nekog organa zbog bolesti (treba razlikovati od malformacije, urođene abnormalnosti građe organizma). 3. fiz Promjena oblika tijela zbog djelovanja vanjskih ili unutarnjih sila (rastezanje, savijanje, zavrtanje i dr.).
Degen, Árpád, mađarski botaničar (Bratislava, 31. III. 1866 – Budimpešta, 30. III. 1934). Sveučilišni profesor botanike u Budimpešti. U sklopu svojih florističkih istraživanja proučavao floru Velebita, Kapele, Plješevice. Godine 1907. otkrio hrvatski endem → degeniju… Nastavi čitati →
degeneracija (latinski) 1. Izrođenje, izopačenje. 2. biol Regresivni proces koji vodi od višeg na niži ili funkcijski manje aktivan oblik. 3. med Strukturna regresija tkiva ili organa, koja dovodi do veće ili manje dezintegracije nekih staničnih dijelova zbog poremetnje… Nastavi čitati →
degenija (Degenia velebitica, prema mađarskom botaničaru → Árpádu Degenu, koji ju je otkrio 1907), niska trajna zelen iz porodice krstašica (Brassicaceae, Cruciferae). Korijen je dug i razgranjen, stabljika 3–10 cm visoka, pokrivena brojnim poleglim dlakama srebrenastosive… Nastavi čitati →
dehidracija (latinski: de od; grčki: hydor voda) 1. Uklanjanje vode iz neke tvari. 2. Pretjeran gubitak vode iz organizma. Uzroci su jak proljev (npr. kod kolere), povraćanje, jako znojenje, pojačano mokrenje (kod obiju vrsta dijabetesa), smanjeno uzimanje tekućine. Simptomi:… Nastavi čitati →
