BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA

čuvarškoljke

čuvarškoljke (Pinnotheres), čuvarkuće, rod kratkorepih rakova iz reda deseteronožaca (Decapoda). Loptasta su oblika, veličine 4,5 do 12 mm, žućkasto-bjelkasta tijela, zakržljalih očiju, hrane se planktonom. Imaju nježan i mekan glavopršnjak pa se zadržavaju u školjkama: male u kamenici… Nastavi čitati →

čvor

čvor 1. Zadebljanje koje nastaje prepletanjem, vezivanjem ili uvrtanjem vrpce, konopca, konca i sl.; prema namjeni i načinu spajanja dvaju konopa razlikujemo: čvorove, kučeve, upletke, uzlove, zapornjake. 2. U pomorstvu, mjera za brzinu koja odgovara broju prevaljenih nautičkih milja u… Nastavi čitati →

čvorci

čvorci (Sturnidae), porodica ptica pjevica iz reda vrapčarki (Passeres). Obični čvorci ili čvrljak veličine je kosa, ima crnkasto perje s gustim bijelim točkicama, dug i šiljat kljun, kratak rep. Živi u bjelogoričnim šumama, parkovima i vrtovima.… Nastavi čitati →

ćelavost ili alopecija

ćelavost (od turskoga: kel gol) ili alopecija (grčki: alopekia, latinski: alopecia), plješivost, djelomičan ili potpun, prolazan ili trajan gubitak kose, ili dlake u životinja. Nastaje zbog starenja (senilna ćelavost, rijetka u žena) te zbog dugotrajna djelovanja mehaničkih sila… Nastavi čitati →

Ćepulić, Vladimir

Ćepulić, Vladimir, hrvatski liječnik (Novi Vinodolski, 23. III. 1891 – Zagreb, 23. III. 1964). Studirao medicinu u Innsbrucku, Berlinu i Beču. Godine 1921. osnovao prvi antituberkulozni dispanzer u kontinentalnoj Hrvatskoj i prvu školu za… Nastavi čitati →

ćukovi

ćukovi, ptice iz porodice sova (Strigidae). Sivi ćuk (Athene noctua) živi u čitavoj srednjoj i južnoj Europi te Aziji, dug je oko 22 cm, nema “uški”, mekana tamnosmeđeg perja s bjeložutim pjegama, koje omogućuju gotovo nečujan let. Prilagođen… Nastavi čitati →

dabar

dabar (Castor), rod glodavaca iz porodice dabrova (Castoridae), prilagođen životu u vodi. Najveći je glodavac, doseže duljinu do 1 m, tamnosmeđe je boje, široka, plosnata, ljuskava repa, među prstima stražnjih nogu ima plivaće kožice. Živi uz vode, dobro… Nastavi čitati →

dagnja

dagnja (Mytilus edulis), mušalj, klapunica, jestivi morski školjkaš iz porodice dagnji (Mytilidae). Duga 6–12 cm, ljuštura je izvana crna, iznutra bijela s plavim rubom. Autohtona je u Baltičkom i Sjevernomu moru, Atlantskom oceanu, pojedinačno u Sredozemnomu moru, drugdje… Nastavi čitati →

dakrioadenitis

dakrioadenitis (grčki: dakryon suza, aden žlijezda), upala suzne žlijezde. Akutni se dakrioadenitis iskazuje crvenilom, toplinom, otokom i boli u vanjskom uglu vjeđe. Obično se javlja u djece nakon zaušnjaka i drugih zaraznih bolesti. Liječenje: antibiotici, lokalna primjena vrućih obloga,… Nastavi čitati →

dakriocistitis

dakriocistitis (grčki: dakryon suza, kýstis mjehur), upala suzne vrećice. Simptomi su crvenkasta oteklina na unutarnjem uglu vjeđe; na pritisak se istiskuje gnoj kroz suzne kanaliće. Liječenje: antibiotici, lokalna primjena vrućih obloga, po potrebi incizija i drenaža.

dalbergija

dalbergija (Dalbergia), biljni rod iz porodice lepirnjača (Papilionaceae), tropsko drveće ili penjačice s raznobojnim sitnim cvjetovima u sastavljenim cvatovima. Poznato je indijsko ružino drvo i senegalska ili mozambička ebanovina.

Dale, Henry Hallet

Dale, Henry Hallet, engleski fiziolog i farmakolog (London, 9. VI. 1875 – Cambridge, 23. VII. 1968). Direktor Nacionalnog instituta za medicinska istraživanja i sveučilišni profesor u Londonu. Prvi izolirao acetilkolin i histamin u životinjskim tkivima,… Nastavi čitati →

dalekovidnost

dalekovidnost, hipermetropija, refrakcijska mana kod koje postoji nerazmjer između lomne jakosti dioptrijskog sustava (slabija snaga loma svjetlosnih zraka) i dužine očne osi (prekratko oko). Slika predmeta pada iza mrežnice zbog čega je nejasna. Da bi hipermetrop mogao dobiti što… Nastavi čitati →

dalija

dalija (Dahlia variabilis, prema švedskom botaničaru → Andersu Dahlu, učeniku Carolusa Linnéa), georgina, ukrasna biljna vrsta iz porodice glavočika (Compositae) s preko 10 000 uzgojnih oblika. Potječe iz Meksika, u Europu je unesena u XVII.… Nastavi čitati →

dalmatinska prženica

dalmatinska prženica (Knautia dalmatica), zeljasta biljka iz porodice češljugovina (Dipsacaceae), hrvatski endem, raste na kamenjarima u okolici Splita.

dalmatinska zečina

dalmatinska zečina (Centaurea dalmatica), dalmatinski različak, zeljasta biljka iz por. glavočika zvjezdanki (Asteraceae). Hrv. endem, raste u pukotinama okomitih obalnih stijena na kvarnerskim otocima.

dalmatinski crni bor

dalmatinski crni bor (Pinus nigra subsp. dalmatica), drvo s kišobranastom krošnjom iz por. borova (Pinaceae). Hrv. endem, raste na Biokovu, Hvaru (Sv. Nikola), Braču (Vidova gora), Pelješcu; drugdje se uzgaja.

dalmatinski pas (dalmatinac)

dalmatinski pas (dalmatinac), autohtona hrv. pasmina (spominje se još u XIV. st.), poznata u svijetu (u nas ga u autohtonom obliku više nema). Visine je 50–60 cm, dlaka je kratka, gusta, bijela s ovećim okruglim crnim ili smeđim pjegama;… Nastavi čitati →

daltonizam

daltonizam (prema → Johnu Daltonu, koji ni sam nije razlikovao boje), diskromatopsija, sljepoća za boje, djelomična ili potpuna nemogućnost raspoznavanja boja. Osobe s normalnim kolornim vidom imaju u mrežnici čunjiće, fotoreceptore s trima vidnim pigmentima: za crvenu, zelenu… Nastavi čitati →

darica

darica (Hierochloë), rod trajnica iz porodice trava (Poaceae ili Graminaceae) s visokim vlatima i metličastim cvatovima. Ima jak, životinjama odbojan miris, te se u kućanstvu rabi protiv moljaca.