DRUŠTVENE ZNANOSTI

indigenizam

indigenizam (španjolski: indigenismo, od latinskoga indigenus urođen), kulturni i politički pokret u Latinskoj Americi u prvim desetljećima XX. stoljeća pod utjecajem Meksičke revolucije 1910. Zagovarao pretkolumbovske modele indijanskoga društva kao izvornije od dominantne latinske kulture latinoameričkih zemalja. Danas djeluje… Nastavi čitati

Indijski nacionalni kongres

Indijski nacionalni kongres (engleski: Indian National Congress) → Kongresna stranka

indirect rule

indirect rule (engl. posredna vlast), djelotvoran sustav vladavine u brit. kolon. imperiju. Strukture kolon. država ostajale su gotovo netaknute, a putem lokalnih rezidenata, posrednika, ostvaren je nadzor i omogućeno neometano iskorištavanje materijalnih i drugih dobara u zamjenu za poštovanje lokalnoga… Nastavi čitati

infant

infant (španj.), titula španj. prijestolonasljednika; javlja se od XIII. st. (i u Portugalu); infantkinja, prijestolonasljednica.

Informbiro

Informbiro (skraćeno od Informacijski biro komunističkih i radničkih partija) ili Kominform, ili IB, osnovan na inicijativu Komunističke partije Sovjetskoga Saveza (KPSS) u Poljskoj 1947. sa zadaćom razmjene iskustava i koordinacije djelatnosti među komunističkim partijama, a zapravo kao sredstvo… Nastavi čitati

inkompatibilnost

inkompatibilnost (lat.) 1 Nespojivost, neskladnost, nesuglasje, nepridruživost, nepomirljivost, nesnošljivost. 2. prav Nedopustivost da ista osoba istodobno obavlja dvije nepodudarne funkcije. 3. psih Nesklad i netrpeljivost dviju ili više osoba zbog njihovih psih. osobina (i. karaktera). 4. polit Isključivanje istovremenog obavljanja… Nastavi čitati

Inönü, Ismet

İnönü, İsmet, turski časnik i državnik (Izmir, 24. IX. 1884 – Ankara, 25. XII. 1973). Načelnik stožera turske vojske u Jemenu. U I. svjetskom ratu zapovjednik armijskoga korpusa u Siriji od 1916. Načelnik Vrhovnoga stožera… Nastavi čitati

institucija

institucija (lat.) 1. Ustanova. 2. Uredba, zakon, statut, uređenje; Institucije, dio Corpus iuris civilis, Justinijanova zakonika u kojem je kodificirano čitavo rim. pravo klas. prav. ere. 3. sociol Trajna društvena formacija, koja djeluje prema dogovorenim, svima znanim pravilima (npr. brak).

institucionalizam

institucionalizam, smjer u društv. znanostima po kojemu je društv. razvitak vezan uz razvitak institucija – navika, običaja, prav. i gosp. subjekata; pravac ekon. misli, nastao poč. XX. st. u Americi kao kritika neoklasične i marksističke ekonomije. Nastavak je njem.… Nastavi čitati

integracija

integracija (lat.) 1. Spajanje, povezivanje, pretvaranje dijelova u cjelinu; proces ujedinjavanja ekon., polit. ili soc. funkcija u jedinstven sustav. Supr. dezintegracija. 2. prav Povezivanje država u međudrž. zajednice bez atributa državnosti radi ostvarenja suradnje u nekom području (npr. europske… Nastavi čitati

Interamerički ugovor o recipročnoj pomoći

Interamerički ugovor o recipročnoj pomoći (Ugovor iz Rija), regionalni obrambeni savez sklopljen 1942. na inicijativu SAD-a da se izbjegne širenje njem. utjecaja u Lat. Americi za II. svj. rata. Uključuje sve veće latinoamer. zemlje; Kuba je isključena 1962. Pod utjecajem… Nastavi čitati

interesna sfera

interesna sfera, područje koje jedna država ili više njih svojata u drugoj manjoj državi, ili na nekom području koje obuhvaća više država. Interesne sfere najčešće se stvaraju tajnim sporazumima između dviju velikih sila na račun trećih. Katkad interesne sfere… Nastavi čitati

interkulturalizam

interkulturalizam, suživot različitih kultura te politika koja potiče takve vrijednosti; slično: multikulturalizam. Termin se sve više rabi u modernim kult. politikama koje imaju za cilj zaštitu kult. različitosti, sprječavanje sukoba koji bi proizlazili iz kulture i harmonično prožimanje… Nastavi čitati

internacija

internacija (lat. preko franc.), određivanje prisilnog boravišta nekoj osobi; oduzimanje slobode kretanja građ. osobama, državljanima neprijateljske zemlje koje su se zatekle na području države s kojom se njihova zemlja nalazi u ratnom stanju; prisilan boravak civilnih osoba u vlastitoj zemlji… Nastavi čitati

Internacionala

Internacionala 1. Međunar. radnička organizaciju osn. 1864. u Londonu. Zbog sukoba između marksista i anarhista rascijepila se 1872, sjedište preseljeno u New York, raspuštena 1876. Ponovno osnovana 1889. u Parizu kao Druga i. (bernska). Treća, Komunistička i., osn. 1919. u… Nastavi čitati

internacionalizacija

internacionalizacija, proces zbližavanja i suradnje između država, naroda i pojedinaca kao jedna od faza u procesu globalizacije svijeta. Postupak dviju država u sporu ili u ratu da sporna pitanja rješavaju u dogovoru ili uz posredovanje trećih strana, međunar. posrednika.… Nastavi čitati

internacionalizam

internacionalizam, međunar. zajedništvo. Naziv za stav, praksu ili orijentaciju kojima je cilj proširiti međunar. odnose; temelji se na međunar. sporazumijevanju i na ideji o povezivanju naroda i nacija bez obzira na drž. granice. Proleterski internacionalizam, zajedništvo radničke klase… Nastavi čitati

Interparlamentarna unija (IPU)

Interparlamentarna unija (IPU), svj. organizacija za održavanje veza, sporazumijevanje i suradnju između svih parlamenata u svijetu. Osn. 1889. kao Interparlamentarna unija za međunarodnu arbitražu sa sjedištem u Ženevi; zadaća joj je da radi na unapređenju parlamentarnih institucija, proučavanju i… Nastavi čitati

interpelacija

interpelacija (latinski: interpellatio prekidanje; ometanje), poseban oblik zastupničkih pitanja upućenih u pisanom obliku vladi, putem kojih zastupnici traže odgovor na stanovita pitanja, razjašnjenje pojedinih stavova i postupaka vlade i sl. Razlikuju se od uobičajenih zastupničkih pitanja po tome što u… Nastavi čitati

Interpol

Interpol (skr. od engl. International Criminal Police Organization), Međunar. organizacija kriminalističke policije, svj. policijska organizacija osn. 1923. u Beču kao međunar. centrala za borbu protiv kriminala putem razmjene informacija, evidencije, daktiloskopskih podataka, itd. Sjedište u Lyonu od 1989. … Nastavi čitati