Maltežani, sredozemni narod; o. 385 000 pripadnika; žive u Republici Malti, manji dio u Vel. Britaniji, SAD-u i Australiji. Smatraju se potomcima Feničana koji su još ←1200. naselili Maltu. Miješanjem s kasnijim (grč., rim., arap., španj., franc.,… Nastavi čitati →
mana (iz aramejskoga mân hű što je to?). 1. Prema Bibliji, hrana kojom je Bog na čudesan način hranio Izraelce kroz 40 godina putovanja Sinajskom pustinjom iz Egipta do Palestine. Svako jutro vjetar je donosio dovoljno mane za čitav… Nastavi čitati →
Mangbetu (Monbuttu), narod sudanskih crnaca u sjeveroist. Zairu; o. 1 mil. pripadnika. Bave se poljodjelstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom. Vješti izrađivači skulptura od drva i bjelokosti, posuda od drva i gline, glazbala; karakterističan ukrasni element motiv ljudske glave. Poznati… Nastavi čitati →
manitu (manito), u religiji Indijanaca Angolkina snaga što je imaju duhovi, očituje se u prir. silama. Vlastito ime vrhovnog božanstva Velikoga Duha (Kiči Manitu), kako su to objašnjavali kršć. misionari.
Mansi ili Voguli (stariji naziv), ugrofin. jezična skupina u Ruskoj Federaciji; o. 7700 pripadnika. Nastanjeni u zap. Sibiru između Urala i donjeg toka Oba. Ribari i lovci na sobove. U nar. vjerovanju zadržali elemente totemizma i šamanizma.
mantika (grč.), vještina gatanja i proricanja budućnosti najrazličitijim načinima: promatranjem leta ptica, utrobe životinja, bacanjem karata ili zrnja leće, tumačenjem snova i sl.
mantinjada ili mentinjada (tal.), svadbena melodija na području Kvarnera i Istre; izvodi se na sopilama. Nekoć se njome pozivalo na okupljanje sudionike svadbe (pred kućom mladenke kad po nju dođu mladenčevi svatovi), u novije doba svira se kao uvod u… Nastavi čitati →
Maori, domorodačko stanovništvo Novog Zelanda; 225 000 pripadnika (od toga najviše eur.-maorskih mješanaca). Na Novi Zeland došli su u razdoblju od VIII. do XIV. st. s otočja ist. dijela Tihog oceana. Nekoć su bili okrutni ratnici, izrađivali bogate… Nastavi čitati →
marama (tur.), rubac, četvrtasta platnena ili svilena tkanina. Dio nar. nošnje: u žena za pokrivanje glave te leđa i prsa, u muškaraca za vezanje oko vrata; često urešena vezom. U seoskoj svadbi uobičajena kao dar proscima i svatovima.
Marathi, narod u Indiji; oko 30 milijuna pripadnika na području država Maharaštra i Madhya Pradeš. Govore istoimenim jezikom. Država Marathi (nezavisna od 1674) u XIX. stoljeću potpala pod Britance.
Maravi, skupina od 9 plemena Bantu naseljenih u Malaviju; o. 1 mil. pripadnika. Žive u savanama oko gornjeg toka Zambezija. Poljodjelci (uzgoj kukuruza), lovci i ribolovci. Organizirani u klanove; vjeruju u duše predaka i prir. sile.
Marolt, France, slov. zborovođa i etnomuzikolog (Brdo pri Kamniku, 21. VI. 1891 – Ljubljana, 7. IV. 1951). Osnovao akademski pjevački zbor (1927–41) i Folkl. institut (1934) u Ljubljani. Predavao etnomuzikologiju na ljubljanskoj Glazb. akademiji. Svoja… Nastavi čitati →
Marwari, narod u Rajasthanu (Indija); o. 7 mil. pripadnika; pretežno hinduisti, uz nešto muslimana. Govore jezikom dijalekatske grupe rajasthani, ali se u književnosti služe hindu-jezikom.
Masai (Maasai, Massai), nilotski nomadski stočari (→ Niloti), naseljeni u Keniji i sjev. Tanzaniji; o. 250 000 pripadnika. Govore kušitskim jezikom. Od svojih negroidnih poljodjelskih susjeda razlikuju se vanjštinom (visok i vitak stas, europoidne crte lica). Nekoć… Nastavi čitati →
masimski slog, kult. stil raširen na I Nove Gvineje i obližnjim otocima.
maska (njem. iz lat.), prekrivalo lica, glave ili cijeloga tijela; krinka, obrazina, krabulja. Isprva u uporabi u lovačkom kultu drevnih društava (i kao kamuflaža); također kao zaštita pri kultnom susretu s božanstvom (obredi obrezivanja, obredi za plodnost) i za prikazivanje… Nastavi čitati →
Mataki, indijanski narod naseljen pretežno u sjeverozap. arg. provinciji Chaco; o. 25 000 pripadnika. Lovci i skupljači, poljodjelci (uzgoj kukuruza i manioke), stočari (ovce, koze); uz to i nadničari i sezonski radnici (branje pamuka, sječa i obrada drva).
