ETNOLOGIJA

Čejeni → Cheyenne

ČejeniCheyenne

čelenka

čelenka, lovački trofej, sastoji se od čeone kosti s rogovima neke divljači.

čeribaša

čeribaša (turski: çeribaşi od çeri vojska i başi glava, poglavar) 1. Zapovjednik odreda neredovne ili pomoćne vojske u Osmanskom Carstvu. 2. Akindžija. 3. Romski glavar, starješina.

čerkeska

čerkeska (ruski), dug otvoren kaput od tamna sukna, u pojasu jako stegnut, dolje širok, straga nabran. Na prsima su u dva reda prišiveni džepovi za naboje. Dio tradicijske odjeće → Čerkeza, od kojih su je preuzeli drugi narodi s… Nastavi čitati

Čerkezi

Čerkezi, sami se nazivaju Adigejci, kavkaski narod na području između Crnog mora i rijeke Terek. Muslimani sunitske vjeroispovijesti. Opisani kao ponosni, ratoborni, smioni i izdržljivi ljudi. Poslije 1864. (kad su potpali pod rusku vlast) masovno se preselili u Tursku… Nastavi čitati

Černibog

Černibog, crni bog u starih Slavena, bog zla; suprotan dobrom bogu Bjelibogu. Vjerovalo se da od njega potječu nepogoda, loše vrijeme, epidemije i sl.

Čeroki, Čerokezi → Cherokee

Čeroki, ČerokeziCherokee

čibuk

čibuk (turski: çubuk), šupalj drveni prut na koji se natiče lula ili cigareta. U orijentalnoj tradiciji predmet filigranske obrade. Izrađuju se i iz plemenitih materijala (npr. jantar).

Čičimeki → Chichimeki

ČičimekiChichimeki

Čipevi (Chippewas, Chipewayan)

Čipevi (Chippewas, Chipewayan), sjevernoameričko indijansko pleme iz jezične grupe Algonkin. Smješteni uz Hudsonov zaljev u Kanadi (približno 65 000 pripadnika) te uz Velika jezera u SAD-u (oko 100 000). Bili su lovci, sakupljači biljaka i ribolovci. U… Nastavi čitati

Čirigvani

Čirigvani, sami se nazivaju Avajci, indijanski narod u sjevernoj Boliviji i u susjednim pokrajinama Paragvaja i Argentine; govore gvaranijski jezik. Odupirali su se bijelcima do kraja XIX. stoljeća. Najviše se bave uzgojem kukuruza te stočarstvom (ovce, konji, goveda).

Čitaci

Čitaci (turski: çitak), naziv za dio muslimanskih stanovnika Makedonije, južne Srbije i Kosova, koji se smatraju “najstarijim” Turcima ili Albancima, pa i govore turski ili albanski.

čoha

čoha (turski iz perzijskog), vrsta sukna; čvrsta glatka valjana vunena tkanina tvorničke ili obrtničke proizvodnje. Nepromočiva je pa se rabila uglavnom za vojničku odjeću. U hrvatskim narodnim nošnjama (pod nazivom darovac, skrlet, riza, pano, svita)… Nastavi čitati

Čokve (Čokvejci)

Čokve (Čokvejci), veliko pleme u sjevernoj Angoli i jugozapadnom Zairu, pripadaju zapadnoj skupini → Bantu-crnaca. Poljodjelci i stočari. Vrsni kovači i odlični rezbari. Naročito poznati po maskama svojih tajnih društava.

Čubelić, Tvrtko

Čubelić, Tvrtko, hrvatski povjesničar književnosti i folklorist (Bihać, 2. III. 1913 – Zagreb, 11. VIII. 1995). Profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prikupljao, istraživao i interpretirao usmenu narodnu književnost (Na stazama usmenog stvaralaštva… Nastavi čitati

Čukči

Čukči, starosibirsko pleme u sjevernoj Aziji, posebno na Čukotskom poluotoku, Ruska Federacija. Približno 15 000 pripadnika. Uzgajivači sobova, lovci i ribari. Štovali kult Sunca, u vjerovanjima primjenjivali animizam i šamanizam.

čun

čun, plitak čamac izduben od jednoga komada drveta. Uzak koliko je deblo (zbog čega se često vesla stojeći), razičite dužine (od 1–2 m pa sve do 20 m, npr. u sjevernoameričkih Indijanaca). Raširen u tradicijskim kulturama crnačke… Nastavi čitati

čutura

čutura (turski), buklija, pljoska, drvena, rjeđe glinena ili metalna posuda za tekućine plosnata ili poluokrugla oblika s uskim grlom. Često nošena na uzici preko ramena. Svečana je utura urešena (obojenim) rezbarijama ili presvučena i aplicirana kožom. Bila je omiljeni rekvizit u hrvatskim tradicionalnim svadbama.

Ćići

Ćići, stanovnici Ćićarije; prvenstveno naziv za etničku skupinu koja govori istrorumunjskim jezikom (također Ćiribirci). Potomci vlaških (zapadnorumunjskih) stočara koji su živjeli na Velebitu i u Cetinskoj krajini; odatle ih u XV. stoljeću Frankapani naseljavaju na Krk, a zatim sele… Nastavi čitati

Dagomba

Dagomba, Dagamba, afrički narod u sjevernoj Gani, približno 175 000 pripadnika. Između XIV. i XVIII. stoljeća bili su organizirani u vlastitu državu. Jezično pripadaju nigero-kongoanskoj potporodici.