FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Kirkwoodova pukotina, prostor između staza Marsa i Jupitera u kojem se nalaze staze planetoida.
Kirwan, Richard, irski kemičar i mineralog (Cloughballymore, 1773 – Dublin, 1. VI. 1812). Član Royal Society u Londonu (od 1780) i predsj. Royal Irish Academy (1799–1812). Poznat po radovima o kem. afinitetu. Bavio se geologijom, meteorologijom i… Nastavi čitati →
kiseline, kem. spojevi koji sadržavaju jedan ili više atoma vodika koji se mogu zamijeniti atomima kovina, pri čemu nastaju soli. Prema broju atoma vodika zamjenjivih kovinama, k. mogu biti jednobazične i višebazične. Vodena otopina k. mijenja boju lakmusa od… Nastavi čitati →
kiselinski broj, veličina u analitičkoj kemiji koja pokazuje sadržaj slobodnih kiselina u nekoj tvari. Jednaka je broju miligrama KOH koji je potreban da se neutraliziraju slobodne kiseline u 1 gr neke tvari. K. b. primjenjuje se u ispitivanju kvalitete… Nastavi čitati →
kisik, znak O (lat. oxygenium), kem. element VI-A skupine periodnog sustava elemenata (red. br. 8, rel. at. masa 16), bezbojni plin bez boje, okusa i mirisa. Nužan za disanje biljaka i životinja i za procese izgaranja. Najrasprostranjeniji element… Nastavi čitati →
Kistjakovski, Vladimir Aleksandrovič, ukr. kemičar (Kijev, 12. X. 1865 – Moskva, 19. X. 1952). Bavio se termodinamikom tekućina i formulirao pravila o kapilarnoj elevaciji tekućina kod vrelišta ovisno o molekulskoj masi, formulirao vezu između stlačivosti… Nastavi čitati →
Kjeldahl, Johan Gustav Christoffer Thorsager, dan. kemičar (Jaegerspris, Frederiksboerg, 16. VIII. 1849 – Tisvilde, kraj Frederiksvaerka, 18. VII. 1900). Dir. Carlsberg-laboratorija u Kopenhagenu (od 1876). Poznat po analitičkoj metodi brzog određivanja dušika u org. spojevima. Postupak se… Nastavi čitati →
Klaproth, Martin Heinrich, njemački kemičar (Wernigerode, 1. XII. 1743 – Berlin, 1. I. 1817). Prvi profesor kemije na Sveučilištu u Berlinu (1810). Prvi u Njemačkoj uveo Lavoisierove ideje o kvantitativnoj analizi. Otkrio kemijske elemente cirkonij i uran… Nastavi čitati →
klatrati, strukture između smjesa i spojeva. Nastaju kada male molekule neke tvari budu zarobljene u šupljinama kristalne rešetke druge čvrste tvari, kao npr. molekule sumpornog dioksida ili ksenona u kristalima leda. K. nisu pravi spojevi jer im molekule nisu… Nastavi čitati →
Klaus, Karl Karlovič (također Carl Ernst Claus), estonski kemičar njem. podrijetla (Dorpat, danas Tartu, Estonija, 23. I. 1796 – Dorpat, 24. III. 1864). Našao postupak odvajanja i dobivanja čistih platinskih kovina. Otkrio nov element rutenij (1844) i opisao njegova svojstva.
Klein, Felix Christian, njemački matematičar (Düsseldorf, 25. IV. 1849 – Göttingen, 22. VI. 1925). Profesor u Erlangenu, Münchenu, Leipzigu, Göttingenu. Poznat po → Erlangenskom programu (1872) u kojem se geometrija promatra kao teorija invarijanata određene… Nastavi čitati →
Kleomed (grč. Kleomédes), starogrč. astronom (vjerojatno 2. pol. II. st.). Napisao djelo o kružnom gibanju nebeskih tijela. Tvrdio da je Zemlja kugla, računao opseg Zemlje, objasnio faze Mjeseca i njegovu pomrčinu. Prvi prijevod njegovih djela na latinski objavljen je… Nastavi čitati →
Klitzing, Klaus von, njem. fizičar (Schroda, danas Úroda, kraj Poznańa, 28. VI. 1943). Prof. u Münchenu (1980–84) i dir. za istraživanje fizike čvrstog stanja u Institutu Max-Planck u Stuttgartu. Nobelova nagrada za otkriće kvantiziranoga Hallova efekta.
klofibrat, sintetski org. spoj koji snizuje sadržaj lipida, triglicerida i kolesterola u krvi (hipolipemik). Služi kao lijek protiv hiperlipemije.
klor (grč. zelenkastožut), znak Cl, kem. element iz skupine halogenih elemenata ili VII. skupine periodnog sustava elemenata (red. br. 17, rel. at. masa 35,45). Otkriven 1774. U prirodi se najviše pojavljuje u spojevima kao što su kuhinjska sol ili natrijev… Nastavi čitati →
kloracetofenon, fenacil-klorid, bijela kristalna tvar, netopljiva u vodi, ugodna mirisa. Bojni otrov, tzv. suzavac, poznat pod kraticom CN (u vojnoj terminologiji), i pod imenom “policijski otrov”, jer služi za suzbijanje nereda.
kloral, trikloracetaldehid, bezbojna tekućina zagušljiva mirisa. Najstarije sintetsko sredstvo za uspavljivanje (1869). Budući da je otrovan, zamijenjen je drugim sintetskim hipnotičkim sredstvima.
kloramini, skupina kem. spojeva u kojima je dušik vezan za klor. Jaka su oksidacijska sredstva i koriste se za bijeljenje, dezinfekciju i odstranjivanje bojnih otrova.
kloridi, soli solne (kloridne) kiseline, npr. NaCl, KCl.
kloridna kiselina ili solna kiselina, jedna od najjačih kiselina, otopina klorovodika u vodi. Čista k. k. je bezbojna, a tehnička k. k. je žuta tekućina. Služi za dobivanje anorg. i org. klorida, a upotrebljava se u mnogim granama industrije… Nastavi čitati →
