FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
kontrakcija (lat.) 1. Grčenje, stezanje (k. mišića). Najčešće se radi o mišićnom tkivu koje povećava napetost i/ili skraćuje duljinu mišićnih vlakana (skeletno mišićje, srčani mišić, glatko mišićje u stijenkama šupljih organa). 2. lingv Sažimanje, stezanje više samoglasnika u jedan… Nastavi čitati →
konus 1. mat Stožac, čunj; geometrijsko tijelo omeđeno bazom koju zatvara neka krivulja i dužinama koje spajaju sve točke te krivulje s jednom točkom, vrhom izvan ravnine baze. 2. Uzorak tkiva grla maternice dobiven → konizacijom, koji se podvrgava… Nastavi čitati →
konveksan (lat.), ispupčen, izbočen, npr. konveksna leća u optici. Supr. konkavan.
konveksni skup, podskup ravnine ili prostora koji sadrži dvije točke i ujedno i njihovu spojnicu (dužinu koja spaja te točke), npr. krug, elipsa, valjak itd.
konvergencija (lat.) 1. Približavanje; sličnost, sukladnost. Supr. divergencija. 2. mat Svojstvo niza ili reda da se približava graničnoj vrijednosti (limesu). Svojstvo pravaca da se sastaju u jednoj točki. 3. fiz Svojstvo snopa zraka (npr. svjetlosti) da se sastaju u jednoj… Nastavi čitati →
konzervansi (lat.), kem. sredstva koja sprječavaju kvarenje lakopokvarljivih tvari, os. živežnih namirnica, kočenjem ili zaustavljanjem razvoja mikroorganizama, a pritom ne mijenjaju organoleptička svojstva hrane. Prir. k. za hranu mogu biti sol, šećer, alkohol, octena kiselina, mliječna kiselina i dr.
konjugacija (lat.), povezivanje, sastavljanje. 1. Lingv Sprezanje glagola; mijenjanje oblika glagola po licima i vremenima. 2. Povremena pojava u razmnožavanju praživotinja (Protozoa), npr. trepetljikaša (Ciliata), pri čemu dođe do spajanja dviju jedinki i miješanja njihove nasljedne tvari, nakon čega… Nastavi čitati →
konjunkcija (lat.) 1. lingv Veznik. 2. astron Trenutak kada se Zemlja, Sunce i neko nebesko tijelo nađu na istom pravcu. Moguća su tri slučaja: gornja k. (Sunce između nebeskog tijela i Zemlje), donja k. (nebesko tijelo između Sunca i Zemlje)… Nastavi čitati →
koordinacija (lat.), usklađivanje, dovođenje u suglasnost (pojmova, djelatnosti, funkcija organizma); naziv tijela koja provode usklađivanje između pojedinih segmenata neke cjeline, npr. vlade, stranke i sl.
koordinacijska (koordinativna) veza, vezanje atoma ili atomskih skupina na središnji atom ili ion s pomoću gl. i sporednih valencija. Time se objašnjava struktura kompleksnih kem. spojeva.
koordinacijski broj, broj čestica poredanih oko središnje čestice u kristalnoj rešetki. Također, broj atomskih skupina ili iona oko središnjeg atoma kod kompleksnih spojeva.
koordinata (novolat.) 1. Svaki od brojeva kojima se određuje položaj točke na pravcu, u ravnini ili u prostoru. Pojam je nastao u analitičkoj geometriji (Descartes, Fermat), a naziv je uveo Leibniz (1692). Koordinate su: apscisa, ordinata i aplikata.… Nastavi čitati →
koordinatni sustav, sustav za određivanje točke na pravcu, ravnini i u prostoru s pomoću točaka (koordinata). K. s. uveo je Descartes (1637) pa se govori o Kartezijevu k. s. Najjednostavniji je k. s. na pravcu, određen ishodištem i jediničnim… Nastavi čitati →
Kopernik, Nikola (pravim imenom Mikołaj; latinski: Nicolaus Copernicus), poljski astronom (Toruń, 19. II. 1473 – Frombork, 24. V. 1543). Studirao u Krakovu, Bologni, Padovi, Ferrari. U Fromborku organizirao zvjezdarnicu. Utemeljitelj moderne astronomije postavivši teoriju takozvanoga heliocentričnog sustava –… Nastavi čitati →
kopulacija (lat.) 1. Spolno sjedinjenje, spolni čin, koitus. U praživotinja potpuno stapanje dviju jedinki. 2. kem Vezanje aromatskih diazonijevih soli na aromatske amine, fenole, spojeve s aktivnom metilenskom skupinom, pri čemu nastaju azo-skupine (proizvodnja azo-boja).
korelacija (lat.), suodnos, međuzavisnost, uzajamna zavisnost. 1. biol Međusobno djelovanje stanica, organa ili dijelova jednog organizma koje je uvjetovano hormonski ili živčano te na takav način utječe na razvoj cijelog organizma. Postoji funkcionalna, razvojna i nasljedna k. 2. mat Stupanj… Nastavi čitati →
korijen 1. biol Dio biljke (lat. radix), obično podzemni, kojim se biljka hrani i učvršćuje. 2. U anatomiji, početni dio nekog organa (k. zuba). 3. lingv Niz glasova koji su zajednički svim članovima neke tvorbene porodice; u njemu… Nastavi čitati →
korjenovanje mat Radiciranje, određivanje baze kad je poznata potencija. Suprotno: potenciranje.
Korn, Arthur, njemački fizičar, matematičar i izumitelj (Breslau, danas Wrocław, Poljska, 20. V. 1870 – Jersey City, 22. XII. 1945). Profesor u Berlinu (1914–33), odlazi u SAD 1939. Najpoznatiji je po svojem pionirskom radu prijenosa fotografije na… Nastavi čitati →
Kornberg, Arthur, američki biokemičar (New York, 3. III. 1918 – Stanford, 26. X. 2007). Sveučilišni profesor u St. Louisu (1953–59) i na Stanfordovu sveučilištu. Istraživao enzime i postanak nukleotida u živoj stanici. Otkrio mehanizam biosinteze RNK i DNK… Nastavi čitati →
