FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Libby, Willard Frank, američki kemičar (Grand Valley, Colorado, 17. XII. 1908 – Los Angeles, 8. IX. 1980). Za II. svjetskog rata radio na izdvajanju izotopa za atomsku bombu. Razvio metodu datiranja organskih tvari s… Nastavi čitati →
libracija (lat.), astron. pojava koja omogućuje da se vidi 59% Mjesečeve površine (umjesto 50%): Mjesec se okrene oko svoje osi za isto vrijeme za koje se okrene oko Zemlje tako da je jedna strana uvijek okrenuta prema Zemlji. Kako je… Nastavi čitati →
libracijske točke ili Lagrangeove točke, pet položaja u prostoru gdje se poništavaju centrifugalna i gravitacijska sila dvaju tijela. Ako se treće manje tijelo nalazi u bilo kojem od tih položaja, ono će biti u ravnoteži s drugim dvama tijelima.… Nastavi čitati →
Lichtenberg, Georg Christoph, njem. fizičar i pisac (Oberramstadt, kraj Darmstadta, 1. VI. 1742 – Göttingen, 24. II. 1799). Prof. fizike u Göttingenu (od 1770) i prvi njem. prof. eksp. fizike. Bavio se i geodezijom, astronomijom,… Nastavi čitati →
Lie, Marius Sophus, norv. matematičar (Nordfjordeid, 17. XII. 1842 – Kristiania, danas Oslo, 18. II. 1899). Prof. u Leipzigu i Kristianiji. Značajno pridonio diferencijalnoj geometriji i diferencijalnim jednadžbama, ali mu je najveći doprinos teorija kontinuiranih grupa (Liejeve grupe).
Liebig, Justus von, njemački kemičar (Darmstadt, 12. V. 1803 – München, 18. IV. 1873). Jedan od najautoritativnijih kemičara XIX. stoljeća koji je istraživao gotovo u svim područjima kemije. Među utemeljiteljima poljodjelske i fiziološke kemije. Dokazao… Nastavi čitati →
Liesegang, Raphael Eduard, njemački kemičar (Elberfeld, danas dio Wuppertala, 1. XI. 1869 – Bad Homburg von der Höhe, 13. XI. 1947). Pronašao papir osjetljiv na svjetlost, otkrio periodičku precipitaciju u gelima (1896) i promatrao uređenu… Nastavi čitati →
Lifšic, Evgenij Mihajlovič, ukrajinski fizičar (Harkiv, 21. II. 1915 – Moskva, 29. X. 1985). Radio na sveučilištima i na nekoliko instituta u Harkivu i Moskvi. Najpoznatiji po svjetski poznatim udžbenicima iz fizike (u suradnji s Levom… Nastavi čitati →
ligandi (lat. preko engl.), ioni, pojedinačni atomi, skupine atoma ili molekule vezane uz središnji atom koordinacijskom kem. vezom. Broj liganada oko središnjeg atoma zove se koordinacijski broj.
lik 1. Osoba, figura; obličje; obris ili prikaz koga ili čega. 2. knjiž Karakter, nosilac radnje, junak u knjiž. djelu. U osnovi svaki je umj. l. fikcionalizirani prikaz neke stvarne ili izmišljene osobe, bilo da je izveden iz iskustva, bilo… Nastavi čitati →
likopen, C40H56, prir. bojilo crvene boje iz skupine karotenoida. Snažan antioksidans. Ima ga u rajčici, lubenici, šipku.
likvefakcija (lat.), proces pretvaranja plinova u tekuće stanje. To se postiže snižavanjem temperature ispod kritične (za zrak ona iznosi -147 °C), povećavanjem tlaka plina, adijabatskom ekspanzijom što dovodi do nagla snižavanja temperature prema Joule-Thomsonovu efektu. Koristi se u kem. ind.… Nastavi čitati →
limb (lat.), prividan rub svemirskog tijela. Također, kružni metalni dio mjernog instrumenta za očitavanje kutova.
limes (lat.) mat Granična vrijednost funkcije ili niza. Jedan od osnovnih pojmova diferencijalnog i integralnog računa. Granična vrijednost niza je broj u čijoj se bilo kojoj okolini nalaze gotovo svi članovi niza. Ili broj kojemu se članovi niza an… Nastavi čitati →
limonen, C10H16, tekućina limunskog mirisa, sastojina eteričnih ulja. Upotrebljava se u proizvodnji smola.
limunska (citronska) kiselina, C6H8O7, bijela kristalna tvar topljiva u vodi. Važna je za metabolizam. U prirodi se nalazi u voću, a industrijski se dobiva iz plodova limuna ili fermentacijom saharoze.
linalol, C10H17OH, bezbojna tekućina, nezasićeni terpenski alkohol, sastojak eteričnih ulja. Upotrebljava se u ind. mirisa.
Lindblad, Bertil, švedski astronom (Örebro, 26. XI. 1895 – Saltsjöbaden, kraj Stockholma, 25. VI. 1965). Direktor zvjezdarnice u Stockholmu od 1927. i profesor na tamošnjem sveučilištu. Prvi iznio ideju o rotaciji naše galaksije (1926), što… Nastavi čitati →
Lindelöf, Ernst Leonard, fin. matematičar (Helsinki, 7. III. 1870 – Helsinki, 4. VI. 1946). Prof. u Helsinkiju, član izdavačkog savjeta časopisa Acta Mathematica (od 1907). Bavio se diferencijalnim jednadžbama i Taylorovim redovima. Proučavao povijest matematike u Finskoj.
Lindemann, Ferdinand von, njemački matematičar (Hannover, 12. IV. 1852 – München, 6. III. 1939). Studirao matematiku u Göttingenu i Erlangenu, sveučilišni profesor u Freiburgu, Königsbergu i Münchenu. Prvi dokazao da je broj pi (π) transcendentan… Nastavi čitati →
