FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
MacDiarmid, Alan, novozelandski i američki kemičar (Masterton, 14. IV. 1927 – Drexel Hill, Pennsylvania, 7. II. 2007). Doktorirao na Sveučilištu Wisconsin u Madisonu (1953) i u Cambridgeu (1955). Više od 40 godina bio je profesor na Sveučilištu Pennsylvania u… Nastavi čitati →
Mach, Ernst, austrijski fizičar i filozof (Chrlice, danas dio Brna, 18. II. 1838 – Vaterstetten, kraj Münchena, 19. II. 1916). U filozofiji predstavnik pozitivizma i empiriokriticizma. U fiziologiji i eksperimentalnoj psihologiji nastavio rad Gustava Theodora… Nastavi čitati →
Machov broj (Ma), omjer brzine nekog tijela i brzine zvuka u istom sredstvu uz jednake uvjete. Brzina od 1 maha (Ma) je brzina zvuka. Za brzine iznad 1 Ma kaže se da su nadzvučne (supersonične), a iznad 5 maha da su hipersonične.
MacKinnon, Roderick, američki biofizičar (Burlington, Massachusetts, 19. II. 1956). Vodio istraživanja na Medicinskom institutu Sveučilišta u New Yorku te utvrdio strukturu ionskih kanala u membranama, čime je razjašnjen mehanizam prijenosa živčanih impulsa. Godine 2003. podijelio s →… Nastavi čitati →
Maclaurin, Colin, škotski matematičar (Kilmodan, ? II. 1698 – Edinburgh, 14. VI. 1746). Zaslužan za razvoj matematičke analize pa se po njemu naziva jedan poseban slučaj Taylorova reda (Maclaurinov razvoj reda). Među prvima ispravno tumačio teoriju… Nastavi čitati →
Macquer, Pierre Joseph, franc. kemičar (Pariz, 9. X. 1718 – Pariz, 15. II. 1784). Prof. farmacije i član Akademije znanosti (od 1744). Utemeljitelj eksperimentalne kemije u Francuskoj. Objavio djelo o osnovama teorijske i praktične kemije… Nastavi čitati →
Madelung, Erwin, njem. fizičar (Bonn, 18. V. 1881 – Frankfurt, 1. VIII. 1972). Prof. u Kielu i Frankfurtu. Proučavao kristale i našao postupak određivanja energije u kristalnoj rešetki. Po njemu se zove Madelungova konstanta u… Nastavi čitati →
Mädler, Johann Heinrich von, njem. astronom (Berlin, 29. V. 1794 – kraj Hannovera, 14. III. 1874). Na zvjezdarnici koju je utemeljio Wilhelm Beer kraj Berlina istraživao os. površine Mjeseca i planeta. Od 1836. radio na… Nastavi čitati →
Magellanovi oblaci, dvije nama najbliže galaktike, vidljive golim okom na južnom nebu. Nazvani prema portugalskom pomorcu Fernãu de Magellanu koji ih je opisao 1519, iako su bili poznati već i prije. Veliki oblak udaljen je od Zemlje 169 … Nastavi čitati →
magični broj, broj protona ili neutrona koji se pojavljuje u vrlo stabilnim atomskim jezgrama. Za obje čestice magični su brojevi 2, 8, 20, 28, 50, 82, a za neutron još i brojevi 126, 184, te za proton 114. Povezanost… Nastavi čitati →
maglica ili nebula (lat.), oblak međuzvjezdanog plina i praha. Maglice se dijele ovisno o tome da li emitiraju (svijetle ili emisijske), odbijaju (reflektirajuće) ili apsorbiraju svjetlost (tamne maglice). Emisijske m. emitiraju svjetlost i drugo zračenje kao rezultat ionizacije zbog ultraljubičastog… Nastavi čitati →
magnalij, slitina aluminija i magnezija, eventualno s manjom količinom bakra, kositra, olova i antimona. Upotrebljava se u ind. zrakoplova i automobila.
magnati (kasnolat.). 1. U hrv.-ug. drž. pravu, naziv za visoko plemstvo koje je na staleškoj hijerarhiji dolazilo odmah poslije prelata, a ispred nižega plemstva. M. su obuhvaćali barune po rodu (barunes naturales) i barune po funkciji (barunes ex officio);… Nastavi čitati →
magnet (lat. iz grč.), tijelo koje stvara magn. polje u kojem druga tijela koja se mogu magnetizirati osjećaju utjecaj sile. M. ima dva neodvojiva pola: sjeverni i južni. Postoje prir. tvari koje su jaki m. kao što su željezo, kobaltni… Nastavi čitati →
magnetizam, svojstvo tvari ili el. struje te skup pojava povezanih s magn. poljem, koje se stvara uvijek kada se giba električno nabijena čestica, tj. kada teče el. struja. U permanentnim magnetima to su elektroni koji se gibaju u atomima.… Nastavi čitati →
magnetizam Zemlje, pojave što nastaju kao posljedica djelovanja Zemljina magn. polja. Zemlja je veliki magnet čiji se magn. polovi ne podudaraju sa zemljopisnim polovima, nego se položaj magn. polova mijenja kao i samo Zemljino magn. polje. Nije ni poznato… Nastavi čitati →
magnetohidrodinamika (MHD), proučavanje gibanja ioniziranih fluida pod utjecajem magn. polja. Primjenjuje se u termonuklearnim uređajima, u MHD-generatoru koji se sastoji od fluidne plazme što nastaje pri izgaranju goriva i koja teče u magn. polju te zbog postojanja iona stvara el.… Nastavi čitati →
magnetokemija, grana fizikalne kemije koja istražuje magn. svojstva spojeva. Mjerenje magn. susceptibilnosti omogućava izračunavanje magn. momenta najčešće paramagn. tvari i omogućuje uvid u strukturu i elektronsku konfiguraciju.
magneton, jedinica za mjerenje magn. momenta nuklearnih, atomskih ili molekularnih magneta nastalog zbog vrtnje elektrona ili protona. Bohrov m. predstavlja vrijednost klas. magn. momenta elektrona (9,27 x 10-24 A m2), a nuklearni m. je magn.… Nastavi čitati →
magnetooptički efekt, učinak koji nastaje zbog utjecaja magn. polja na tvar kada emitira ili apsorbira svjetlost. Primjeri: Faradayev i Zeemanov efekt.
