FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
metoda Monte Carlo, postupak numeričke matematike na osnovama računa vjerojatnosti gdje se matematički simuliraju fiz. sustavi. Obično se izvodi računalom. Često se upotrebljava za simuliranje atoma, molekula, jezgara, nuklearnih reakcija, ponašanje tekućih i čvrstih tijela i sl.
Meton (grč. Métôn), grč. matematičar i astronom (←V. st.). Poznat po tzv. Metonovu ciklusu, tj. vremenu u kojem se Mjesečeve faze ponavljaju istoga dana u godini. Taj ciklus iznosi 235 sinodičkih mjeseci ili 6939,69 dana ili 19 trop. godina.
MeV, kratica za megaelektronvolt, jedinicu energije u fizici elementarnih čestica i nuklearnoj fizici; 1 MeV = 106 eV.
Meyer, Julius Lothar, njem. kemičar (Varel, 19. VIII. 1830 – Tübingen, 12. IV. 1895). Istraživao povezanost između atomskog volumena i atomske težine (1869). Neovisno o Mendeljejevu (1869) načinio tablicu kem. elemenata, ali je nije objavio… Nastavi čitati →
Meyer, Viktor, njem. kemičar (Berlin, 8. IX. 1848 – Heidelberg, 8. VIII. 1897). Poznat po metodi određivanja molekulskih težina isparljivih org. spojeva mjerenjem volumena plina dobivenog zbog isparavanja određene količine spoja (metoda Viktora Meyera).
mezomerija (grč.), prijašnje ime za rezonanciju u molekulama org. spojeva; postojanje org. spoja u samo jednoj modifikaciji, iako bi se prema rasporedu elektrona moglo očekivati više različitih struktura.
mezon (prema grč.), nestabilna elementarna subatomska čestica koja spada u hadrone, sastoji se od dviju nedjeljivih čestica: kvarka i antikvarka. Može biti pozitivan, negativan ili električki neutralan. Naboj mu je po iznosu jednak naboju elektrona, a masa o. 200 puta… Nastavi čitati →
mezonorma, postupak preračunavanja kem. sastava metamorfne stijene u idealizirani mineralni sastav stijene iz mezozone.
Mg, znak za kem. element → magnezij.
micele (lat.), sferične skupine velikih molekula koje dolaze skupa, posebno u koloidnim otopinama. Npr. molekule detergenta ili sapuna kada se otope u vodi stvaraju m.
Michel, Hartmut, njem. biokemičar (Ludwigsburg, 18. VII. 1948). Otkrio kem. osnovu procesa fotosinteze, utvrdio da se ona događa u reakcijskim centrima fotosinteze. Za otkriće trodimenzionalne strukture tih centara podijelio Nobelovu nagradu (s J. Deisenhoferom i R. Huberom), 1988.
Michelson, Albert Abraham, američki fizičar njemačkoga podrijetla (Strelno, danas Strzelno, Poljska, 19. XII. 1852 – Pasadena, 9. V. 1931). Poznat po eksperimentu, izvedenim s → Edwardom Williamsom Morleyem (1887), za određivanje relativne brzine gibanja… Nastavi čitati →
mikrofizika (grč.), grana fizike koja se bavi istraživanjem pojava na razini veličine atoma i njegovih sastavnih dijelova – atomska, nuklearna fizika te fizika elementarnih čestica.
mikrofotometar (grč.), optički uređaj za mjerenje zacrnjenja fotografske ploče sa snimkom objekta te služi za određivanje sjaja objekta. Rabi se i za analizu spektra.
mikrokemija (grč.), grana kemije koja se bavi analizom malih količina uzoraka s pomoću mikroskopa i drugih osjetljivih uređaja.
Mikroskop (Microscopium, Mic.), zviježđe juž. neba s najsjajnijom zvijezdom magnitude (veličine) 4,7.
mikrostruktura (grč.), opis mikroskopske konzistencije materijala. Duljina skale obično je 1–100 µm, što je znatno iznad razine atoma. Metali i drugi homogeni materijali trebali bi imati uniformnu m., dok m. slitina, stijena i biol. materijala sadrži sve informacije o… Nastavi čitati →
mikrovalovi, nestručni naziv za oblik elektromagn. zračenja valnih duljina između 1 mm i 300 mm (frekvencija 1–300 GHz), tj. između infracrvenog i radiovalnog područja. Budući da se elektromagn. val može širiti i u zatvorenim ili poluotvorenim strukturama, te u… Nastavi čitati →
Milanković, Milutin, srp. astronom i matematičar (Dalj, 28. V. 1879 – Beograd, 12. XII. 1958). Poznat po tzv. Milankovićevim ciklusima, tj. vremenskim razmacima u kojima se mijenja ekscentricitet Zemljine staze (od 0,001 do 0,05 u… Nastavi čitati →
Millikan, Robert Andrews, amer. fizičar (Morrison, Illinois, 22. III. 1868 – San Marino, California, 19. XII. 1953). Prvi izmjerio vrijednost el. naboja elektrona. Potvrdio (između 1912. i 1916) valjanost Einsteinove formule za fotoelektrični efekt. Vrlo… Nastavi čitati →
