FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Nd, kem. znak za element → neodimij.
Ne, kem. znak za element → neon.
nebeska mehanika, grana astronomije koja se bavi ravnotežnim stanjem te relativnim gibanjem nebeskih tijela zbog djelovanja gravitacijske sile. Osniva se na Keplerovim zakonima gibanja planeta i na Newtonovu zakonu gravitacije. Ne opisuje samo staze planeta i njihova privlačenja, nego… Nastavi čitati →
nebeska sfera, nebeski svod, zamišljena sfera proizvoljno velikog (beskonačnog) polumjera sa središtem na Zemlji (mjestu odakle se motri) na koju se projiciraju položaji nebeskih tijela. Sfera se okreće, jedanput u 24 sata, oko svj. osi koja je produžetak Zemljine… Nastavi čitati →
nebularna hipoteza, teorija po kojoj je Sunčev sustav nastao od maglica (nebula). Potječe od Kanta, koji je smatrao da su Sunce i planeti nastali iz hladne meteoroidne maglice, te od Laplacea, za kojega su usijane maglice uzrok nastanka Sunca i planeta.
Néel, Louis Eugène Félix, franc. fizičar (Lyon, 22. XI. 1904 – Brive-la-Gaillarde, 17. XI. 2000). Proučavao magn. svojstva čvrstih tvari i otkrio → antiferomagnetizam, svojstvo da su magn. momenti čestica paralelni, ali suprotni po… Nastavi čitati →
neeuklidske geometrije, geometrije u kojima ne vrijedi (peti) Euklidov aksiom o usporednicama. Postoje dva tipa neeuklidskih geometrija: hiperbolna i eliptička. U hiperbolnoj geometriji (geometriji Lobačevskog) kroz točku izvan pravca moguće je povući beskonačno pravaca paralelnih sa zadanim pravcem. Svojstva… Nastavi čitati →
nefelometrija, fotometrijska metoda određivanja veličine čestica suspenzije na osnovi mjerenja intenziteta svjetlosti koja se raspršuje pri prolazu kroz suspenziju s pomoću uređaja koji se zove nefelometar.
negativan (lat.) 1. Niječan. 2. U općem jeziku: loš, suprotan pozitivnomu, dobromu. 3. mat Koji ima predznak minus; manji od nule.
negativni brojevi, realni brojevi manji od nule, tj. oni koji imaju predznak minus, npr. -1, -3/5, itd. Naziv negativan pojavljuje se u XVI. st. N. b. bili su poznati u Indiji i Kini u V. st. kada su uvedena… Nastavi čitati →
negativni tlak, pojava kada statički tlak u tekućini postane manji od atmosferskoga. To se događa kada se brzina toka tekućine u cijevi dovoljno poveća, a s njome i dinamički tlak tekućine, tako da se, zbog Bernoullijeve jednadžbe, tj. zbog… Nastavi čitati →
nehrđajući čelici, grupa čelika visokog stupnja otpornosti na kem. agense. Da bi postigli takva svojstva, trebaju imati najmanje 11% kroma.
nejednadžbe, odnos algebarskih izraza (funkcija) od kojih je jedan veći ili manji od drugoga. Npr. 3x – 2 > 5x + 4 ili 7x + 8 < 0. Postoje nejednadžbe s jednom, dvije ili više nepoznanica, a mogu biti linearne, kvadratne.
nejednakost, iskaz i zapis da je jedna veličina manja ili veća od druge. Među realnim brojevima postoje relacije < (manje), > (veće), ≤ (manje ili jednako), ≥ (veće ili jednako). Pojam postoji odavno, oznake <, > uveo je Harriot… Nastavi čitati →
nemetali 1. Skupina kem. elemenata fiz. i kem. svojstava suprotnih metalima. Slabi su vodiči el. struje i topline, pa mogu biti toplinski izolatori. Ima ih o. 20-ak. Prihvaćaju elektrone pa se zovu elektronegativni kem. elementi. Neki n. imaju neka svojstva… Nastavi čitati →
Nemorarius (de Nemore), Jordanus, njem. znanstvenik (Borgentreich, kraj Warburga, Njemačka, 1225 – na moru, 1260). Jedan od najznačajnijih eur. srednjovj. matematičara. Dominikanac i prof. na Pariškom sveučilištu. Prvi u Europi označavao brojeve slovima. Napisao djela Arithmetica, Algorithmus demonstratus… Nastavi čitati →
neobnovljivi prirodni izvori, tvari koje čovjek, radi zadovoljavanja svojih potreba, crpe iz prirode, a koje su ograničene, te se ne obnavljaju. Uz mineralne sirovine, to su os. fosilna goriva potrebna za dobivanje energije (nafta, plin, ugljen), koja se nesmiljeno… Nastavi čitati →
neodim(ij) (novolatinski: neodymium ), znak Nd, kemijski element, atomski broj 60, relativne atomske mase 144,24. Mekana, žuta kovina iz skupine lantanoida, relativne gustoće 7 g/cm3, tališta 1024 °C, vrelišta 3068 °C. Oksidacijski mu je broj +3. Glavna ruda… Nastavi čitati →
neodređeni izrazi, mat. izrazi 0/0, ∞/∞, 0°, ∞°, 1∞, 0 • ∞, ∞ – ∞. Dobivaju se formalnim uvrštavanjem nekih vrijednosti za x u funkciju f(x). Npr. ako se u funkciju f(x) = sinx/x uvrsti… Nastavi čitati →
