FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
argon (grčki), kemijski element iz skupine plemenitih plinova (redni broj 18, relativna atomska masa 39,95). U zraku ga ima oko 1%. Otkriven 1894. Služi za punjenje žarulja (smjesa s dušikom) i pri zavarivanju i taljenju kovina.
Arhimed (grčki: Arkhimédēs), grčki matematičar i fizičar (Sirakuza, ←287 – Sirakuza, ←212). Opisivanjem i upisivanjem pravilnih poligona u krug dobio vrijednost broja π koja je približna vrijednosti 3,14. Izračunao površine i volumene mnogih likova i tijela, odredio njihovo… Nastavi čitati →
Arhimedov zakon → hidrostatika
Ariel (Arijel), satelit planeta Urana, promjera 1660 km, udaljen od Urana 192 000 km.
Aristarh (grčki: Arístarkhos) sa Sam(os)a, grčki astronom (otok Samos, oko ←320 – ?, oko ←250). Prvi zastupao heliocentrični sustav. Dao prvu točnu metodu za određivanje udaljenosti u svemiru i našao da je Sunce veće, a Mjesec manji od Zemlje.
aritmetička sredina, broj jednak zbroju brojeva podijeljen s brojem pribrojnika. Npr. aritmetička sredina brojeva 2, 5, 8, 13 je (2+5+8+13)/4 = 28/4 = 7. Naziv prvi upotrijebio Kepler.
aritmetički niz ili aritmetička progresija, niz brojeva kod kojeg je razlika (diferencija) između svakog člana i njegova prethodnika stalna. Npr. u nizu 1, 6, 11, 16… razlika d = 5, a u nizu 20, 15, 10, 5… d =… Nastavi čitati →
aritmetički red, aritmetički niz kojem su članovi povezani operacijom zbrajanja, npr. 1+6+11+16+… Zbroj n uzastopnih članova je Sn = (n/2)(a1+a2).
aritmetika (grčki), jedna od osnovnih grana matematike koja se bavi brojevima. Smatra se kraljicom matematike. Naziv potječe od pitagorejaca. Važna otkrića u aritmetici jesu otkriće iracionalnih brojeva u staroj Grčkoj, uvođenje nule i pozicijskoga dekadskog zapisa (Indija), uvođenje arapskih brojki… Nastavi čitati →
armilarna sfera (latinski), stara astronomska sprava za mjerenje koordinata nebeskih tijela. Sastoji se od prstenova koji predstavljaju najvažnije kružnice astronomskog koordinatnog sustava.
Armstrong, Neil, američki astronaut (Wapakoneta, Ohio, 5. VIII. 1930 – Cincinnati, 25. VIII. 2012). Prvi čovjek koji je kročio na Mjesec i proveo tamo 2 sata i 21 minutu (21. VII. 1969) kao član… Nastavi čitati →
Arnaldo iz Villanove (katalonski Arnau de Vilanova), katalonski astrolog, alkemičar, liječnik, teolog (Villanueva de Jiloca, oko 1240 – Genova, 1311). Profesor u Parizu i Montpellieru. Vjerski reformator, autor vjerskih, medicinskih i astroloških djela (Breviarium practicae; Parabolae medicationis).
aromatizacija (grčki) 1. Dodavanje mirisa (arome) nekom prehrambenom, farmaceutskom ili drugom proizvodu. 2. kem Prevođenje acikličkih i alicikličkih ugljikohidrata u aromatske.
aromatski spojevi, ciklički organski spojevi kemijski vrlo stabilni. Nazvani su aromatski zbog oštra mirisa nekih benzenskih derivata. Neki aromatski spojevi: benzen, naftalen, antracen, heterociklički spojevi (piridin, tiofen i dr.).
Arons, Martin Leo, njemački fizičar (Berlin, 15. II. 1860 – Berlin, 10. X. 1919). Bavio se istraživanjem električnih valova i njihovim djelovanjem u dielektricima (izolatorima), tekućinama i plinovima. Razvio živinu žarulju. Bio je… Nastavi čitati →
Arrhenius, Svante August, švedski kemičar i fizičar (imanje Vik, kraj Uppsale, 19. II. 1859 – Stockholm, 2. X. 1927). Ravnatelj Nobelova instituta za fizikalnu kemiju. Poznat po ionskoj teoriji elektrolitske disocijacije. → Nobelova nagrada za kemiju 1903.
arsen, kemijski element, simbol As (redni broj 33, relativna atomska masa 74,92). U prirodi se nalazi kao sivi arsen metalna sjaja. Javlja se u još dvije alotropske modifikacije: žuti arsen (nastaje sublimacijom) i amorfni arsen. Arsen i njegovi spojevi… Nastavi čitati →
arsenit ili arsenolit, arsenov trioksid As2O3, bijel prah bez mirisa, slabo topljiv u vodi, snažan otrov; služi kao sredstvo za suzbijanje biljnih štetočina, u medicini, u bojadisarstvu, za konzerviranje drva i kože i dr.
arsenopirit, FeAsS, arsenova ruda, mineral srebrenastobijele boje i metalna sjaja sa žutim pjegama. Služi za dobivanje arsena.
