FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
prividno kretanje (također: iluzija kretanja, phi efekt), iluzivna percepcija kretanja izazvana brzom naizmjeničnom smjenom statičnih, prostorno susjednih elemenata. U temelju je film. i tv percepcije, odn. percepcije pokretnih svjetlećih reklama po gradovima. Iako se film. i tv… Nastavi čitati →
prizma (grč.) 1. Geometrijsko tijelo omeđeno s dvjema bazama koje su n-terokuti i s n pobočnih paralelograma. Ako su baze pravilni mnogokuti, p. je pravilna. Može biti trostrana, četverostrana itd. Ako su pobočke okomite na bazu, p.… Nastavi čitati →
produkt (lat.) 1. → proizvod. 2. → umnožak. 3. Rezultat (proizvod, posljedica) čega.
Prohorov, Aleksandr Mihajlovič, ruski fizičar (Atherton, 11. VII. 1916 – Moskva, 8. I. 2002). Rođen u Australiji u obitelji ruskih emigranata koja se vratila u domovinu 1923. Diplomirao fiziku u Lenjingradu 1939, doktorirao 1946. u Moskvi, gdje je radio… Nastavi čitati →
projekcija (lat. proiectio bacanje prema naprijed) 1. mat Geometrijski ravninski objekt (slika) skupa točaka u prostoru dobiven projiciranjem ili preslikavanjem s pomoću međusobno paralelnih zraka (paralelna p., ortogonalna p.) ili zraka koje konvergiraju u jednu točku (centralna p.). Primjer paralelne… Nastavi čitati →
projektivna geometrija, grana geometrije koja proučava svojstva objekata koji se pri projiciranju ne mijenjaju. Nastala je u XVII. st. u vezi s problemom perspektive, a u XIX. st. postala je samostalnom geometrijskom disciplinom.
prometij (lat. promethium), znak Pm, kem. radioaktivni element iz skupine lantanida; redni broj 61 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 147, rel. gustoće 7,26. Srebrenasta mekana kovina tališta 1080 °C, vrelišta 2460 °C. U prirodi se nalazi u vrlo… Nastavi čitati →
prominencija (lat.) 1. → protuberance. 2. med Izbočenost, istaknutost, ispupčenost.
promjenjive zvijezde, zvijezde koje mijenjaju sjaj pravilno (periodičke p. z.) ili nepravilno. Od svih zvijezda ima ih oko 1%. Prema fiz. svojstvima razlikuju se pomrčinske, pulsirajuće, kataklizmičke, bljeskovite p. z.
propan, treći član alkalnog niza zasićenih ugljikovodika, C3H8. Bezbojan, lakozapaljiv plin koji se dobiva iz zemnog plina. Upotrebljava se kao gorivo u kućanstvu.
propanol, propilni alkohol, treći član homolognog niza alkohola. Obično je smjesa dvaju izomernih spojeva: normalnog propilnog i izopropilnog alkohola. Oba su hlapljive bezbojne tekućine. Miješaju se s vodom i upotrebljavaju se u parfumeriji.
prosti broj (primbroj), broj koji nije djeljiv ni s kojim drugim brojem osim s 1 i sa samim sobom. Ne može se napisati kao umnožak dvaju prir. brojeva manjih od toga broja. Npr. p. b. su 2, 3, 5,… Nastavi čitati →
prostor, jedan od najvažnijih pojmova prir. filozofije, fizike, matematike. Skup točaka određenih s pomoću triju koordinata (dužina, širina, visina) čiji je međusobni položaj određen pojmom udaljenosti (euklidski p.). Apstraktni p. je sveukupnost elemenata kojima je određena okolina (topološki p.)… Nastavi čitati →
prostor-vrijeme, osnovni pojam teorije relativnosti koji povezuje tri prostorne dimenzije s jednom vremenskom u četverodimenzionalni prostor-vrijeme s pomoću kojega je → Hermann Minkowski tumačio teoriju relativnosti. Prostor i vrijeme nisu više odvojeni entiteti nego samo različiti aspekti jednog entiteta… Nastavi čitati →
protaktinij (lat. protactinium), znak Pa, kem. radioaktivni element iz skupine aktinida, redni broj 91 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 231,04, rel. gustoće 15,37. Rijetki metalni element tališta 1200 °C, vrelišta 4000 °C. U prirodi se nalazi u rudama urana.… Nastavi čitati →
protok 1. Protjecanje, prolaženje. 2. Količina tekućine ili plina koja kroz cijev ili vodotok prolazi u jedinici vremena.
proton, oznaka p, stabilna elementarna čestica pozitivnog el. naboja jednakog naboju negativnog elektrona i s masom mirovanja o. 1836 puta većom od mase elektrona što odgovara energiji od 938,272 MeV. P. je jezgra atoma vodika jer se vodik… Nastavi čitati →
protonska radioaktivnost, proces pretpostavljenog raspada protona na pozitron i pion koji zahtijeva velika ujedinjena teorija (engl. grand unified theory – GUT). Pretpostavlja se vrijeme života 1035 do 1045 g. Dosad eksperimentalno nije uspjelo ostvariti protonski raspad.
