FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
radijus (lat.) 1. Polumjer, oznake r, R, ρ; dužina, a ujedno duljina te dužine ili udaljenost od središta kružnice ili sfere do bilo koje točke na kružnici (obodu kruga) ili površini sfere. Pojam se u ovom značenju prvi… Nastavi čitati →
radijus-vektor, vektor koji spaja neku točku na pravcu, koordinatnoj ravnini ili prostoru s ishodištem koordinatnog sustava. U sustavu polarnih koordinata to je udaljenost od pola. Kod elipse, parabole i hiperbole vektor koji spaja žarište s bilo kojom točkom na… Nastavi čitati →
radikal (njemački: Radikal, od latinskoga: radix korijen) 1. mat Korijen kao rezultat matematičke operacije korjenovanja. Također znak za korjenovanje (→ radikand). 2. kem Atom ili skupina atoma koji se u kemijskim reakcijama ne mijenjaju. Često ne mogu postojati samostalno.… Nastavi čitati →
radikand (iz latinskoga: radicandus koji mora biti korjenovan), broj koji se korjenuje. Na primjer u izrazu 5√32 = 2, 32 je radikand, a 2 je radikal ili korijen.
radioaktivne padaline, radioaktivni materijal koji se iz atmosfere odlaže i slaže na Zemljinu površinu za vremena bez padalina (kiše, snijega). U širem smislu bilo koja količina radioaktivnog materijala koja se odlaže iz atmosfere. Prir. r. p. nastaju u atmosferi… Nastavi čitati →
radioaktivni elementi, kem. elementi s nestabilnom atomskom jezgrom koji emitiraju radioaktivno zračenje. Amo spadaju teži kem. elementi s rednim brojem iznad 82 (npr. uran, radij). Postoje i radioaktivni izotopi drugih lakših elemenata i mogu se dobiti u nuklearnim reaktorima.… Nastavi čitati →
radioaktivno datiranje, određivanje starosti čvrstih tijela na osnovi poznavanja količine i brzine raspada radioaktivnih izotopa. U astronomiji se tako određuje starost meteorita. Najčešće se za određivanje starosti organskih uzoraka upotrebljavao radioizotop ugljik C-14. Tom se metodom određuje starost uzorka… Nastavi čitati →
radioaktivnost, sposobnost nekih nuklida da spontano emitiraju radioaktivno zračenje (alfa, beta i gama) iz jezgre koja se radioaktivno raspada, tj. pretvara u atome nekoga drugoga kem. elementa. Kod alfa-raspada iz jezgre izlaze dva protona i dva neutrona (alfa-čestice su… Nastavi čitati →
radioastronomija, grana astronomije koja s pomoću radioteleskopa proučava radiovalove, njihove izvore, svojstva sredstava kroz koje prolaze. Njezini počeci (1932) vezani su za otkriće radiovalova iz svemira (→ Karl Guthe Jansky). Jedan od pionira radioastronomije Grote Reber (1911–2002)… Nastavi čitati →
radiofrekvencija (lat.), frekvencija elekromagn. zračenja u intervalu od 3 do 300 GHz.
radiogalaktika, galaktika koja jako zrači radiovalove. Mnoge galaktike kao naša također zrače radiovalove, ali radiogalaktike su oko milijun puta jači izvori radiovalova. Takve su galaktike obično eliptične, npr. M87 u zviježđu Djevice. Nije poznato zašto neke eliptične r. zrače… Nastavi čitati →
radioizotopi (lat.; grč.), nestabilni izotopi nekog elementa čije se atomske jezgre raspadaju odašiljući alfa-zračenje, beta-zračenje ili gama-zračenje. Mogu biti prir. ili umjetni. Umjetnih je mnogo više i dobivaju se ugl. u nuklearnim reaktorima. R. se također stvaraju u atmosferi kao… Nastavi čitati →
radiokemija (lat.; grč.), grana kemije koja proučava radioaktivne izotope i njihove spojeve te djelovanje radioaktivnog zračenja na tvar. Radioizotopi mogu poslužiti u dijagnostičke svrhe (otkrivanje raka, bolesti srca, abnormalnosti fetusa i sl.).
radioteleskop, uređaj za skupljanje radiovalova iz svemira. Prvi r. izradio je 1937. Grote Reber (1911–2002). Za hvatanje kratkih valova upotrebljavaju se tanjurasti ili parabolični oblici reflektora promjera do 300 m, dok za duge valove služe žice postavljene na stupove.… Nastavi čitati →
radiovalovi, elektromagn. valovi velikih valnih duljina, od 1 mm do 10 000 m, što odgovara frekvencijama 105 do 1011 Hz. Tzv. mikrovalovi služe za zagrijavanje, ultrakratki (1–10 m, frekvencije ispod 100 MHz) koriste se kod radija,… Nastavi čitati →
radon (lat. radon), znak Rn, kem. element iz skupine plemenitih plinova s rednim brojem 86 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 222; radioaktivni plin tališta -71 °C, vrelišta -61,75 °C. Ima barem 20 izotopa od kojih se tri nalaze… Nastavi čitati →
rafinoza, trisaharid; bezbojni kristali koji se sastoje od fruktoze, glukoze i galaktoze. Nalaze se u šećernoj repi, u eukaliptusu i pamuku. Nema slatka okusa.
Rainwater, James, američki fizičar (Council, Idaho, 9. XII. 1917 – Yonkers, 31. V. 1986). Obrazovanje i znanstvenu karijeru stekao na Sveučilištu Columbia. Za II. svjetskoga rata sudjelovao na projektu Manhattan. Predložio novu teoriju strukture atoma… Nastavi čitati →
Rak (Cancer), zviježđe sjev. neba između Blizanaca i Lava s najsjajnijom zvijezdom Beta Cancri četvrte magnitude. Sadrži mnogo promjenjivih i dvojnih zvijezda, otvorene skupove M44 i M67 te NGC 2632 kao jak izvor radiovalova. Sunce prolazi kroz to zviježđe od… Nastavi čitati →
