FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
transfinitni broj, broj koji označava veličinu beskonačnog skupa. Iako su skup cijelih brojeva i skup realnih brojeva beskonačni, može se pokazati da je skup realnih brojeva veći nego skup cijelih brojeva, tj. transfinitni broj skupa realnih brojeva veći je… Nastavi čitati →
transformacija (lat.) 1. Općenito, promjena oblika ili strukture, preobrazba. 2. mat Preslikavanje, u geometriji, transformacija jednog koordinatnog sustava u drugi. 3. fiz Promjena u kojoj se značajno mijenjaju fiz. ili kem. svojstva sustava. Poznate su Galileijeve t. u klas. fizici… Nastavi čitati →
translacija (lat.) 1. mat Paralelan pomak, vrsta transformacije pri kojoj se sve točke tijela pomiču u istom smjeru. 2. fiz Pomak tijela pri kojem svi njegovi dijelovi najkraćim putom prelaze iz jednog dijela prostora u drugi opisujući sukladne staze i… Nastavi čitati →
transmutacija (lat.), pretvaranje jednog kem. elementa u drugi putem radioaktivnog raspada ili bombardiranjem drugim česticama. Pojam se prije upotrebljavao u alkemiji kada se pokušavalo pretvoriti kovine u zlato.
transparentan (lat.) 1. Općenito, proziran, jasan. 2. fiz Koji dopušta prolaz elektromagn. zračenja bez apsorpcije ili raspršenja. Sredstvo transparentno za zračenje jedne frekvencije ne mora biti transparentno za zračenje neke druge frekvencije.
transurani, umjetno dobiveni radioaktivni teški elementi s atomskim brojevima iznad 92; u periodnom sustavu dolaze nakon urana (neptunij, plutonij, americij, kirij, berklij, kalifornij, ajnštajnij, fermij, mendelevij, nobelij, lorensij). Dobiveni su pretvorbom elemenata u ciklotronu ili reaktoru. Fermi je prvi… Nastavi čitati →
transverzala (lat.) 1. mat Presječnica, pravac koji siječe dva ili više pravaca. 2. Poprečna cesta koja skraćuje put od jednoga do drugoga mjesta. 3. Obilježena šumska ili planinska staza (za planinare, skaute i sl.).
transverzalni val, val kod kojega čestice sredstva titraju okomito na smjer širenja vala. Takav val ima bregove i dolove. Primjer t. v. su valovi na vodi, titranje napete žice, elektromagn. valovi.
tranzit (lat.) astron Prijelaz unutar. planeta Merkura i Venere preko Sunčeva kruga. Prijelaz Merkura događa se svakih 13 g., a Venere svakih 100 godina. Također, prolaz nebeskog tijela kroz mjesni meridijan.
tranzitivnost (lat.) 1. mat Svojstvo nekih relacija da se iz dvaju odnosa, koji imaju jedan identičan član, može izvesti treći odnos. Npr. u skupu realnih brojeva, ako je a = b i b = c, onda je a = c.… Nastavi čitati →
trapez (grč.), četverokut koji ima dvije međusobno usporedne i nejednake stranice (baze a i b) i dva jednaka ili nejednaka, ali ne i paralelna, kraka. T. jednakih krakova zove se jednakokračni t., a ako su mu dva kuta prava,… Nastavi čitati →
trapezoid (grč.), četverokut čije stranice nisu ni usporedne ni jednake.
trenje ili frikcija fiz Sila otpora što ga gibanju tijela pruža površina po kojoj se tijelo giba ili sredstvo kroz koje se giba. T. je razmjerno sili koja pritišće na podlogu i hrapavosti površine. Omjer sile potrebne za gibanje tijela… Nastavi čitati →
treonin, CH3CH(OH)CH(NH2)COOH, esencijalna aminokiselina (oznaka Thr ili T), pripada tzv. aspartatskoj porodici. Dobro topljiva u vodi. Biosintetski se proizvodi iz aspartata u bakterijama. Sastavni dio bjelančevina.
Triangulum, astr. Trokut, zviježđe sjev. neba između Andromede i Ariesa s najsjajnijom zvijezdom Glava Trokuta (Caput Trianguli). U njemu se nalazi spiralna galaksija M33. Malo zviježđe juž. neba je Triangulum Australis (Juž. Trokut) s najsjajnijom zvijezdom Atria.
tricij (latinski: tritium), radioaktivni izotop vodika s masenim brojem 3, superteški vodik, oznaka T. U jezgri (triton) ima dva neutrona i jedan proton. Dobiva se u nuklearnom reaktoru ozračivanjem litija neutronima. Služi za obilježavanje molekula i kao eksploziv u termonuklearnim (hidrogenskim) oružjima.
trigonometrija (grčki: trigonon trokut, métron mjera), grana geometrije u kojoj se za određivanje elemenata trokuta (stranica i kutova) upotrebljavaju trigonometrijske funkcije. Ako su zadana tri elementa, onda se ostali lako nalaze. Razvila se u starogrčkoj, indijskoj i arapskoj matematici. U… Nastavi čitati →
trigonometrijske funkcije, elementarne funkcije koje predstavljaju šest omjera stranica pravokutnog trokuta: sinus, kosinus, tangens, kotangens, sekans, kosekans (dvije posljednje rijetko se upotrebljavaju). Sve su t. f. periodične. Funkcije za kutove proširuju se za sve realne brojeve. Definiraju se s… Nastavi čitati →
