FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
vazelin, žućkasta uljasta, želatinozna, amorfna masa. Dobiva se frakcioniranom destilacijom ostataka iz destilacije parafinskoga zemnog ulja. Gl. su sastojci ugljikovodici parafinskog (C16H34 do C32H66) i olefinskog reda. Kem. vrlo inertan. U čistom… Nastavi čitati →
Veliki medvjed (lat. Ursa maior), cirkumpolarno zviježđe na sjev. polutki, treće po veličini. Tijekom cijele godine vidljivo je 7 zvijezda, šest II. veličine.
veliki prasak (engleski: Big Bang), teorija o nastanku svemira, to jest sam događaj stvaranja svemira kako ga percipiramo danas, a što uključuje i stvaranje naših predodžbi prostora i vremena, materije i energije. Otkrićem proporcionalnosti između udaljenosti pojedinih galaksija… Nastavi čitati →
Veltman, Martinus Justinus Godefriedus, nizozemski fizičar (Waalwijk, 27. VI. 1931). Studirao u Utrechtu. Sveučilišni profesor na tamošnjem sveučilištu (1966−81) i u Ann Arboru u Michiganu (od 1981). Za objašnjenje kvantne strukture elektroslabih međudjelovanja podijelio s → Gerardusom… Nastavi čitati →
Veljkov, Aleksandar, hrvatski kemičar (Budimpešta, 6. V. 1847 – Budimpešta, 29. IV. 1878). Doktorirao u Beču (1869). Nakon rada na Politehnici u Budimpešti, postao prvi profesor kemije na Zagrebačkom sveučilištu (1875). Utemeljio nastavu kemije i obavio predradnje za izgradnju… Nastavi čitati →
Venera, planet u Sunčevu sustavu, drugi od Sunca, Zemlji najbliži. Poslije Sunca i Mjeseca najsjajnije nebesko tijelo. Vidi se kao zvijezda Danica jutrom, kao Večernjica navečer. Manja od Zemlje (o. 80% Zemljine mase), ophodno vrijeme oko Sunca 224,7 dana.… Nastavi čitati →
Venturi, Giovanni Battista, tal. znanstvenik (Reggio Emilia, 1746 – Reggio Emilia, 1822). Prof. u Modeni i Parizu. Istraživao brzinu fluida i otkrio formulu brzine strujanja koja se i danas rabi za mjerenja brzine gibanja u zračnim tunelima (Venturijeva cijev)… Nastavi čitati →
Venturijeva cijev (po tal. prirodoznancu G. B. Venturiju, 1746–1822), uređaj za mjerenje brzine strujanja fluida. Tlak fluida na stijenku veći je što je brzina strujanja manja. V. c. sastoji se od dviju cijevi različita presjeka spojenih jedna na drugu. Budući… Nastavi čitati →
Vernadski, Vladimir (Volodimir) Ivanovič, ukrajinski, ruski i sovjetski mineralog i geokemičar (Sankt Peterburg, 12. III. 1863 – Moskva, 6. I. 1945). Smatra se jednim od utemeljitelja → geokemije i → biogeokemije. Zbog koncepta o noosferi, kojim… Nastavi čitati →
vinil (lat), org. spoj koji sadrži nezasićenu vinilnu skupinu CH2=CH-. Mnogi alkeni i drugi spojevi posjeduju vinilnu skupinu (vinil-klorid, vinil-acetat). Služe za proizvodnju polivinilnih smola odn. plastičnih masa.
vinil-acetat, CH3COOCH=CH2, bezbojna tekućina, slatkastog okusa. Nastaje reakcijom octene kiseline i acetilena. U prisutnosti katalizatora lako polimerizira u polivinil-acetat, polivinil-alkohole i polivinil-acetale. Koristi se u proizvodnji plastičnih masa i tekstila.
vinil-klorid, CH2=CHCl, kloretilen, bezbojni plin, klorni derivat etilena. Dobiva se djelovanjem klorovodika na acetilen ili krekovanjem etilen-diklorida. Polimerizacijom daje polovinil-klorid (PVC). Koristi se u org. sintezama, za proizvodnju plastičnih masa i kao sredstvo za hlađenje. Karcinogen, izaziva… Nastavi čitati →
vinilpolimerizati, skupina polimera dobivenih iz vinilnih monomera. Predstavljaju najčešći oblik plastičnih materijala (polistiren, polivinil-klorid, polietilen, polipropilen, polivinil-acetat).
Vinogradov, Aleksandr Pavlovič, ruski geokemičar (Petrecovo, Jaroslavska gubernija, 21. VIII. 1895 – Moskva, 16. XI. 1975). Profesor geokemije u Moskvi. Član Ruske akademije znanosti. Bavio se istraživanjima u području biogeokemije, analitičke kemije i kemije kozmosa. Mineral vinogradovit i jedna… Nastavi čitati →
vinska kiselina, C4H6O6, dihidroksi-jantarna kiselina. Dva optički aktivna (enantiomeri) i jedan neaktivni oblik (mezo-vinska kiselina) koji se razlikuju po međusobnom položaju hidroksilnih skupina u molekuli. Bezbojna kristalna tvar lako topljiva u vodi. Dobiva… Nastavi čitati →
vinski kamen, birsa, striž, kristalna naslaga na stijenama badnjeva u kojima se drži vino. Ugl. se sastoji od sirova kalijeva bitartarata i kalcijeva tartarata. Upotrebljava se za proizvodnju vinske kiseline i tartarata, kao sastojak gnojiva, pri bojenju tekstila. Birsi… Nastavi čitati →
Virtanen, Artturi Ilmari, finski biokemičar (Helsinki, 15. I. 1895 – Helsinki, 11. XI. 1973). Direktor biokemijskog istraživačkog instituta u Helsinkiju (1931–39). Proučavao bakterije koje vežu dušik, metode za konzervaciju prehrambenih proizvoda i stočne hrane. Za svoja otkrića u području… Nastavi čitati →
viskoznost ili viskozitet (lat.), otpornost tekućina, ali i drugih materijala (zrak, glina, staklo) prema tečenju. Označava se s η. Unutar. trenje, odn. otpor tekućine promjeni međusobnog položaja svojih dijelova, uvjetovano je kohezijskim i adhezijskim silama. V. glicerina iznosi 14 poaza,… Nastavi čitati →
vitriol, zastarjeli naziv za sulfate nekih teških kovina. Bijeli v. je cinkov sulfat, zeleni v. je željezni s., a modri v. bakreni s. (modra galica). Vitriolom, odn. vitriolovim uljem, alkemičari su nazivali i sumpornu kiselinu.
